ARHIVSKI VJESNIK 39. (ZAGREB, 1996.)

Strana - 22

V. Pavliček, Pitanja i problemi u vezi s izradom strukturnih vodiča kod nas, Arh. vjesn., god. 39(1996) str. 21-28 Postupno se u radovima koji su slijedili razrađuju i dodaju novi elementi opisa arhivskoga gradiva i arhivske ustanove, razlikuju se tematski od stnikturnih vodiča, a naglasak se stavlja na izradu strukturnih vodiča za cjelokupni fundus jedne ustanove 2

. Samoj izradi vodiča u našim arhivima pristupilo se jedinstveno prema Uputstvu iz 1963. Tako su šezdesetih godina uglavnom izrađeni vodiči za cjelokupne funduse arhivskih ustanova, no oni tada nisu bili objavljivani. U posljednjoj teorijskoj raspravi i uputama za izradu vodiča u Priručniku iz arhivistike iz 1977. posebno se napominje da se vodiči izrađuju redom strukturne sheme inventara i u okviru reda provenijencije. Kao glavne karakteristike vodiča ističu se historijati i osnovni sadržaji gradiva, čije obavijesti moraju biti u granicama leksikografskog podatka, a intenzitet obrade može varirati ovisno o vrijednosti i značaju fonda. Ovo uputstvo, za razliku od nekih ranijih, ponovno osnovni sadržaj gradiva prikazuje prvenstveno opisno, a ne govori ništa određeno o prikazu serija arhivskoga gradiva. Iako su elementi karakteristični za vodič dosta detaljno opisani, njihov sadržaj nije do kraja razrađen, a pojedini elementi opisa samo su navedeni, pa tako i dalje ostaju nerazjašnjena neka konkretna provedbena pitanja, npr. kako prikazati komplementarne izvore, ili uloga kazala za koje se iz danih uputa ne može utvrditi da li predstavlja pomagalo za korištenje samog vodiča ili pomagalo za pristup informacijama pohranjenima u gradivu o kojem vodič govori. Isto tako može se uočiti određeno preklapanje elemenata opisa gradiva strukturnog vodiča s elementima uvodnog dijela sumarnog inventara. Zakon o zaštiti arhivske građe i arhivima iz 1978. ponovno spominje "vodič kroz arhivsku građu" kao obvezno obavijesno pomagalo, no u našoj arhivskoj teoriji on se gotovo više ne razrađuje, a u radu naših arhiva naglasak se stavlja na izradu sumarnih, a za najvrednije gradivo analitičkih inventara. To je vjerojatno bio i jedan od uzroka malog broja objavljenih vodiča ove vrste u nas. Prvi objavljeni vodič jedne naše arhivske ustanove bio je Vodič Historijskog arhiva Rijeka objavljen 1980. Ovaj Vodič, uz do tada u našoj arhivskoj teoriji već određene elemente strukturnog vodiča za cjelokupni fundus jedne arhivske ustanove, donio je kao posebna poglavlja iskazane arhivske fondove i zbirke u ustanovama na području Arhiva (strukturirane po pojedinim ustanovama) te arhivsku građu u nastajanju (registrature) prikazanu po ustanovama - stvarateljima arhivskog gradiva. 2 Šezdesetih godina vodič kao obavijesno pomagalo razrađuje se kod nas u: Uputstvu o vođenju evidencija u arhivima, NN br. 77/1963. te člancima S. Bačića, O vođenju evidencija u arhivima, Arhivski vjesnik, god. VI, sv. 6, Zagreb 1963, str. 250-267. i K. Nemetha, Arhivska pomagala, Arhivski vjesnik, sv. 11/12, Zagreb 1968/1969, str. 325-353. Kao obvezno obavijesno pomagalo spominje ga i Zakon o zaštiti arhivske građe i arhivima iz 1965. g. NN br. 31/65. 22