ARHIVSKI VJESNIK 39. (ZAGREB, 1996.)
Strana - 215
Recenzije i prikazi, Arh. vjesn., god. 39 (1996) str. 197-250 Archivaria (izdavač: Udruženje kanadskih arhivista), br. 34/1992. i br. 35/1993; Lligal (izdavač: Udruženje arhivista Katalonije), br. 1/1980. i br. 2/1990. Branka Molnar LA GAZETTE DES ARCHIVES, br. 165, Pariz, 30. lipnja 1994. Arhivi vjerskih ustanova i povijesno istraživanje (Studije sastavljene povodom savjetovanja održanih u Parizu od 13. do 16. listopada 1992. i od 7. do 10. prosinca 1993. u organizaciji Uprave francuskih arhiva) PauleRené Bazin: Predgovor (Avont-propos), str. 99-101. Autorica je naglasila da postoji svojevrsna dihotomija u arhivističkoj praksi: povijest ostaje važnim elementom njihove struke, ali ih svakodnevica udaljava od povijesnih istraživanja. Stoga je Uprava francuskih arhiva pokrenula programe osposobljavanja: tijekom 1989. godine je organizirala savjetovanje o aktualnim tendencijama povijesnih istraživanja, 1990. i 1991. godine su održana dva skupa o pravosudnim fondovima i povijesnom istraživanju, a 1992. godine su održana savjetovanja o arhivskim fondovima vjerskih ustanova i istraživanju povijesti religije. Catherine Vincent: Stanje istraživanja: srednjovjekovna povijest (L 'état de la recherche: histoire médiévale), str. 103-116. Istraživanje povijesti srednjovjekovne religije u Francuskoj je vrlo razvijeno. Glavne teme istraživanja su: rasprostranjenost vjerskih zajednica, granice župa i dijeceza (tj. historijska geografija), vjerski obredi i mjesta na kojima su se oni vršili, konstrukcija crkvenih građevina, "putevi spasenja" (načini molitve, procesije, hodočašća, odnos prema smrti, životi svetaca), Velika Shizma, ekonomika župa i samostana, odnos prema nevjernicima, pitanje križara i dr. Nicole Lemaitre: Stanje istraživanja: povijest Novoga vijeka (L'état de la recherche: histoire moderne), str. 116-120. Povijest religije Novoga vijeka je bogata istraživanjima. U posljednjih tridesetak godina u Francuskoj se ta povijest transformirala od izrazito literarne, apologetske, političke ili pravne povijesti, u kojoj su dominirali prikazi života svetaca ili papa, ka povijesti običnih vjernika, kulturnih i vjerskih sustava. Analiziraju se grupe, pokreti i vjerski osjećaji, primjenjuje se sociologija religije, istražuje se povijest mentaliteta. Poraslo je zanimanje za arhive bilježnika (proučavanje oporuka). Razmatraju se i antropološka pitanja, povijest vjerskih ideja i povijest teološke znanosti. Jean-Marie Mayeur: Stanje istraživanja: suvremena povijest (L'état de la recherche: histoire contemporaine), str. 120-127. 215
