ARHIVSKI VJESNIK 39. (ZAGREB, 1996.)

Strana - 202

Recenzije i prikazi, Arh. vjesn., god. 39 (1996) str. 197-250 Ivan Damiš, Iz moje crkvenopovijesne bibliografije, H kl) Sv. Jeronima, Zagreb 1996,320 str. Nakon dviju knjiga istoga pisca prikazanih u Arhivskom vjesniku br. 38/1995. ("Ulomci za povijest Katoličke crkve u Hrvata", i "Iz prošlosti župe Čakovec"), izišla je iz tiska i treća, u kojoj su većim dijelom sakupljeni razni objavljeni članci ovoga autora koji obrađuju crkveno-povijesnu problematiku. Knjiga koju prikazujemo sastoji se od devet cjelina, od kojih prve četiri obrađuju mariološke teme (problematika povezana sa štovanjem Majke Božje): "Povijest dviju marijanskih dogmi", "Svetište Majke Božje Trsatske", "Majka Božja u napisima velečasnog Petra Berkeja" i "Štovanje Majke Božje u Međimurju". Peti dio odnosi se na temu: "Sveci, blaženici, sluge Božje"; šesti: "Članci o Franjevačkom svjetovnom redu", a sedmi: "O pojemnim crkvenim osobama". S našeg gledišta zanimljiva su dva posljednja dijela i to, osmi: "Crkvene ustanove" i deveti: "Crkveni arhivi". Prvi dio poglavlja "Crkvene ustanove" pod naslovom "Generalna Kurija Franjevačkog reda u Rimu", u svojem četvrtom odlomku govori o Generalnom arhivu Franjevačkog reda u Rimu (stanje do 1985). U njemu autor donosi povijest samoga arhiva, a zatim i pregled arhivskih fondova. Kako su franjevci itekako prisutni i u hrvatskim krajevima od samih svojih početaka, sasvim je logično da tu ima mnoštvo zapisa i dokumenata koji se odnose i na naše krajeve. Posebno vrijedi istaknuti rukopisne kronike franjevačkih provincija s teritorija naše domovine: Status Provinciáé s. Crucis Croatiae-Carnioliae Reformatorum (danas sv. Ćirila i Metoda) iz 1856; Provincia Dalmatiae (s. Hieronymi) iz 1862. i Almae Prov. Divi Hieronymi in Dalmatia ab anno 1756. chronicon. Za nas je posebno zanimljivo poglavlje o crkvenim arhivima, koji su u prvom dijelu definirani kao "odjeci Kristova prolaza kroz ovaj svijet", prema riječima pape Pavla VI. upućenima sudionicima Petog kongresa crkvenih arhivista u Orvietu 1965. godine. I tada i prije i poslije postojala je naglašena zauzetost Svete Stolice za unapređivanje crkvene arhivistike. Drugi dio ovoga poglavlja donosi kratki povijesni pregled crkvene arhivistike, čiji počeci sežu već u prva stoljeća, sakupljanjem izvješća o mučeništvima prvih kršćana, zatim zaključaka crkvenih koncila i spisima o raznim vrstama djelovanja prve Crkve. No, zbog proganjanja mnoga su izvješća uništena, kako to navodi i Euzebije Cezarejski, pisac "Crkvene povijesti" (4. st.). Već papa Damaz (367-384) osniva papinski arhiv pored Lateranske bazilike. Spisi se čuvaju u spremištima nazivanima "scrinium", "Chartularium Romanae Ecclesiae" ili samo "chartularium". U srednjem vijeku nazivaju se "armarium", "sacrarium", "sacristia" ili "scrinium". U 13. st. papinski se arhiv naziva "tesoro del papa e della Chiesa Romana", a u 14. st. Siksto IV. odvaja Vatikansku knjižnicu od arhiva. U sjeverozapadnoj Hrvatskoj 202