ARHIVSKI VJESNIK 39. (ZAGREB, 1996.)

Strana - 182

Izvješća, Arh. vjesn., god. 39 (1996) str. 175-196 same isprave, moguće je pretraživati i po ključnim riječima. Slika dokumenta na računalnom displeju vrlo je vjerna izvorniku, a pojedini se dijelovi mogu povećavati i zasebno tiskati. U odnosu na mikrofilm, lakše je i brže rukovanje tim novim medijem, koji k tome, kao što smo rekli, pruža i predodžbu vjerniju izvorniku. To nije zanemarivo s obzirom na uobičajenu psihološku odbojnost prema mikrofilmu. No, snimanje na CD-ROM još uvijek je skuplje od mikrofilma, a njegovo javno korištenje je za sada ograničeno i nizom pravnih pitanja. Na kraju valja spomenuti, da smo nakon dogovora s organizatorima, prisutnima stavili na raspolaganje kraći referat na temu kulturno-povijesne djelatnosti Hrvatskog državnog arhiva i Povijesnog arhiva Rijeka. U utorak, 7 svibnja 1996, započeo je s radom 21. Austrijski dan povjesničara. Glavna, vrlo općenito postavljena tema bila je "Austrija u evropskoj povijesti". Povjesničari su radili u čak 20 sekcija, usporedno su se držala predavanja u četiri, a mi smo sudjelovali u radu tri sekcije. Prije početka rada sekcija, ravnatelj Gradskog i zemaljskog arhiva Ferdinand Opll predstavio je u zgradi Gradske vijećnice tri nova sveska austrijskih atlasa za gradove Graz, Innsbruck i Salzburg. Riječ je o dugoročnom projektu ovoga Arhiva, koji ostvaruje njegov Kartografski odjel u suradnji s pojedinim zemaljskim i gradskim arhivima diljem Austrije. S ova tri sveska dovršen je ciklus atlasa glavnih pokrajinskih gradova. Ta vrijedna izdanja, raskošno opremljena i obogaćena opširnim stručnim tekstom, sadrže niz povijesnih, topografskih i specijalnih karata. Nakon predstavljanja posjetili smo Kartografski odjel, a stručni kartografi su uz pomoć najsuvremenije računalne opreme prikazali neke od tekućih faza u izradi jednog gradskog atlasa. Prvoga dana povjesničari su radili u šest sekcija, a mi smo bili nazočni radu Sekcije za vojnu povijest, u kojoj su održana četiri predavanja. Uvodno predavanje održao je ravnatelj Vojnopovijesnog muzeja u Beču M. Rauchensteiner, nastojeći u njemu pojmovno utemeljiti sintagmu "zakleta neprijateljstva" kroz povijest. Kronologiju sukoba između Austrije i pojedinih država iznio je P. Broucek, arhivist u Ratnom arhivu u Beču. O Slavenima, kao tradicionalnim neprijateljima Austrijanaca, govorio je umirovljeni glavni ravnatelj Austrijskog državnog arhiva Kurt Peball. Spominjući knjigu "Ratne trublje i mediji u ratu", govorio je o etničkim stereotipima i predrasudama, o povijesti slavenskih država i o ukorijenjenoj odbojnosti prema svemu slavenskom. Predavanje o neprijateljstvima između Austrije i Francuske održao je M. Hochedlinger iz Vojnopovijesnog muzeja. Drugoga povjesničarskog dana djelovale su: Sekcija za pra- i ranu povijest i provincijalnorimska istraživanja, Sekcija za numizmatiku i povijest novca, Sekcija za povijest radničkog pokreta te Sekcija za heraldiku, genealogiju i prozopografiju, 182