ARHIVSKI VJESNIK 39. (ZAGREB, 1996.)
Strana - 134
V. Majcen, Kulturološke i socijalne osnove filmova Škole narodnog zdravlja u svjetlu ideja braće Radić, Arh. vjesn., god. 39 (1996) str. 127-138 Hrvatske i Bosne i Hercegovine (Radić, 1928: 2) 2 . Uz nastojanja Oblasne skupštine Zagrebačke oblasti (kasnije, u drukčijim uvjetima i Savske banovine) vezanje velik dio akcija Higijenskog zavoda, naročito u provedbi sanitarno-tehničkih radova, a u tome je u cijelosti sudjelovala i Škola narodnog zdravlja u kojoj je planiranje i provođenje asanacijskih i sanitarno-tehničkih radova vodio inženjer (poslije akademik), Milivoj Petrik. Prema izjavi inženjera Košutića, zastupnika HSS-a u zagrebačkoj oblasnoj skupštini, politička je samouprava posebno bila zainteresirana za snimanje i nabavku obrazovnih filmova koji su promicali unapređenje seoskog gospodarstva. 3 Radićeva Oblasna skupština zagrebačka ulagala je i prva sredstva u nabavku opreme za prikazivanje filmova, koja je najčešće dodjeljivana školama s obvezom, da osim za školske potrebe, filmovi i filmska oprema trebaju služiti i općim prosvjetnim potrebama sela. U jednom izvještaju Škole narodnog zdravlja iznose se sljedeći podaci: "Po prilici 1927. godine nabavila je ondašnja Oblasna samouprava oko 100 portabilnih Empire-aparata za projiciranje filmova." Cilj je ove akcije bio da barem jedna škola u svakom kotaru ima vlastiti kinoprojektor s agregatom, radi prikazivanja obrazovnih filmova djeci i odraslima. Stoga se u tu akciju uključila i Škola narodnog zdravlja, koja je uz zdravstvenoobrazovne filmove stavila školama na raspolaganje i svojih 30 pokretnih kinoprojektora opremljenih agregatom. 4 To je ujedno bila i prva akcija sustavne kinofikacije poznata u Hrvatskoj, a njen opseg možemo usporediti s podatkom daje prema popisu izvršenom 1951. godine, u hrvatskim školama bilo svega 12 nijemih i 3 tonska kinoprojektora, 1952. godine nabavljeno je 26 nijemih projektora, a 1955. godine su škole raspolagale s ukupno 50 projekcijskih aparata (Švajcer, 1956: 122). Pokretne kinoprojektore imala su i pojedina upravna odjeljenja Oblasne skupštine zagrebačke odnosno (poslije) Savske banovine (poljoprivredno, veterinarsko), kako bi i samostalno mogli s pomoću obrazovnih filmova provoditi vlastitu prosvjetnu djelatnost. Za potrebe ove specifične djelatnosti usmjerene unapređenju poljoprivrede korišteni su dijelom strani filmovi, dijelom su filmovi snimani u Školi naro2 Stjepan Radić, Velika zdravstvena akcija desetak naših najvećih oblasti, Narodni val, god. II, br. 72/1928, str. 2. Dogovor je zakazan u Splitu 10. travnja 1928. godine, a pozvani su predstavnici obje dalmatinske oblasti, oblast primorsko-krajiška, osječka, mostarska, bihaćka, travnička te srijemska, tuzlanska i sarajevska. Radić završava članak karakterističnom rečenicom: "... da veći dio tih oblasti bude sačinjavao jednu oblast u kraće vrijeme ... ako budemo imali cijelu Bosnu kao jednu oblast i cijelu Hrvatsku...". 3 Inženjer Košutić, član Oblasnog odbora o snimanju filmova i nabavi prosvjetnih i gospodarskih filmova, Filmske novosti br. 15/1928. 4 Hrvatski državni arhiv, Fond MNP, sv. III (33-932), (421), dopis br. 71862/1930. 134
