ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)
Strana - 85
M. Štambuk-Škalić, Vrednovanje arhivskoga gradiva u osobnim arhivskim fondovima, Arh. vjesn., god. 38 (1995) str. 81-91 a) Kada se odlučuje o preuzimanju arhivskog gradiva određene osobe, vrednuje se sam tvorac fonda, a odluci arhivske ustanove o preuzimanju gradiva nastalog radom neke osobe mora prethoditi procjena vrijednosti i doprinosa te osobe, jer inače ne bi bilo razloga da se arhivsko gradivo preuzme i formira osobni fond. Naravno, osobni fondovi nisu rezultat stvaranja bilo kakvih osoba, a značenje tvorca fonda ovisi o njegovom doprinosu različitim područjima društvenog života i o činjenici koliko on pruža kao izvor za povijesna istraživanja, za proučavanje političkih, pravnih, ekonomskih, upravnih i ostalih društvenih procesa u državi i društvu. 8 Presudni čimbenik za određivanje socijalnog i profesionalnog statusa tvorca fonda, a preko toga i sadržaja, kvalitete i strukture samoga fonda je vrijeme nastanka osobnog fonda odnosno razdoblje kojem pripada tvorac fonda. U pravilu nemamo osobne fondove starije od početka 19. stoljeća (rijetki su izuzeci poput osobnih fondova R. Boškovića, B. Krčelića, P. Rittera-Vitezovića, G. Benzonija). Postoje fragmenti starijeg gradiva osobnog porijekla, ali jedinstvenih starijih osobnih fondova nema. Najveći dio osobnih fondova u Hrvatskoj nastao je tijekom posljednja 2 stoljeća. 9 Najbrojniji su osobni fondovi kulturnih i političkih djelatnika i to povjesničara, pravnika, državnih i političkih predstavnika, vojnih osoba i umjetnika. Gradivo nastalo radom u prirodoznanstvenim područjima rijetko se pohranjuje u državnim arhivima; ono uglavnom ostaje u znanstvenoistraživačkim ili visokoškolskim ustanovama i zavodima u kojima su te osobe radile. Posebice su vrijedni osobni fondovi nastali tijekom 19. stoljeća, zbog njihovog izuzetnog značenja za istraživanje procesa integracije hrvatske nacije. U arhivskim ustanovama prikupljeno je gradivo znatnog broja sudionika tog procesa, nezaobilazno za spoznavanje neravnomjernog povijesnog tijeka, raznoliko i osebujno, određeno rascjepkanošću hrvatskog teritorija, pripadnošću različitim društvenim strukturama te raznovrsnim ekonomskim, političkim, upravnim i kulturnim uvjetima. Upravo su predstavnici inteligencije, svećenstva i dijela građanstva najzaslužniji za kulturnu homogenizaciju, širenje školstva i prosvijećenosti, standardizaciju književnog jezika, modernu književnost i umjetnost, razvoj humanističkih i prirodnih znanosti te 8 Licnye arhivnye fondy v gosudarstvenyh hranilišćah SSSR, Ukazatelj, Moskva 1962, 3-5. 9 Upravo u pregledu "Arhivski fondovi i zbirke..." možemo ustanoviti, daje za mnoge osobne fondove netočno naveden raspon godina koji ponegdje varira i do dva-tri stoljeća, jer su zajedno s gradivom osobnog fonda preuzeti i mnogi stariji spisi koji su i dalje zadržani u sastavu fonda, odnosno nije točno ustanovljena razlika između raspona godina postojanja stvaraoca osobnog fonda i raspona godina gradiva osobnog fonda. U mnogim slučajevima radi se o starijim spisima koji su nastali sakupljačkom djelatnošću ili tijekom povijesnih istraživanja tvorca fonda i slično. 0 izdvajanju ili zadržavanju takvih spisa u okviru osobnog fonda odlučuje se za svaki pojedinačni fond. 85
