ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)

Strana - 64

D. Čengić, Vrednovanje arhivskoga gradiva Gradskog poglavarstva Zagreb od 1850. do 1945., Arh. vjesn., god. 38 (1995) str. 63-68 vijest. Važan je i stupanj sačuvanosti, reprezentativnosti, starosti, unikatnosti, posebne vrijednosti i dr. Za arhivsko gradivo uprave grada Zagreba, odnosno Gradskog poglavarstva u Zagrebu primjena tih kriterija daje ove rezultate: 1. Arhivsko gradivo Gradskog poglavarstva u Zagrebu ima vrijednost ne samo za lokalnu, nego i za nacionalnu povijest Republike Hrvatske. Potvrda za ovaj zaključak je u sljedećem: a) Poveljom kralja Bele IV. (Zlatna bula iz 1242.) bio je Gradec (središte kasnijeg grada Zagreba) proglašen slobodnim kraljevskim gradom. Mnoge kasnije povelje odnosile su se na isto, kao što su to povelja kralja Bele IV. iz 1267, kralja Matije iz 1464, kralja Ludovika II. iz 1523, kralja Ferdinanda iz 1528. i kralja Rudolfaiz 1595. godine. b) Poslije velikog požara 1776. godine u gradu Varaždinu, sva državnička uprava Hrvatske prelazi u grad Zagreb, a već 7. ožujka 1556. godine u zaključcima hrvatsko-slavonskog sabora prvi put se spominje Zagreb kao metropola Kraljevine Hrvatske i Slavonije. c) Daljnji dokaz za to je i taj da se u zakonima koji reguliraju djelovanje gradske uprave uvijek grad Zagreb izdvaja u zasebnu upravnu jedinicu. Tako u Zakonu ob ustroju gradskih obćina kraljevinah Hrvatske i Slavonije (21. lipnja 1895) Zagreb je podređen neposredno kraljevskoj zemaljskoj vladi, a ne županijskoj upravi, što je značilo da grad Zagreb ima status samostalnog gradskog municipija. 2. Što se tiče stupnja sačuvanosti, može se zaključiti da je arhivsko gradivo dobro sačuvano i cjelovito, uz neka manja izlučivanja koja su obavljena u drugoj polovici XIX. stoljeća. O tome nešto opširnije kasnije u tekstu. 3. Arhivsko gradivo zadovoljava kriterij starosti, jer pokriva razdoblje 18501945. godine. 4. Arhivsko gradivo zadovoljava i kriterij unikatnosti i to zbog toga što su gotovo u cijelom razdoblju 1850-1900. godine spisi pisani rukom (nisu tiskani), pa su zato posebno dragocjeni. 5. Kriterij reprezentativnosti arhivskoga gradiva Gradske uprave grada Zagreba podrazumijeva da nam to gradivo daje potpune podatke za proučavanje pojedinih tema iz domene gradske uprave. Te teme mogu biti: razvoj građevinske djelatnosti u gradu Zagrebu, razvoj komunalne službe, razvoj zdravstva, školstva, socijalne politike i dr. i u isto vrijeme u značenju i ulozi razvoja kako čitavoga kraja tako i državne i cijele hrvatske nacionalne zajednice. 6. Kada se određuje posebna vrijednost arhivskoga gradiva, tada tu postoje određene raznolikosti, a te su npr. gradivo koje je pisano rukom neke istaknute povijesne ili druge značajne ličnosti, gradivo na kojem postoje posebne bilješke 64