ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)

Strana - 44

M. Rastić, Razvitak temeljnih načela izlučivanja u Hrvatskoj, Arh. vjesn., god. 38 (1995) str. 23-55 Sve stoje do sada rečeno nema nikakvo značenje za pravni status toga gradiva, koji je nedjeljiv i jedinstven za svo arhivsko gradivo, pa ni vrednovanje ni kategorizacija ne mogu utjecati na njegov pravni status. Sudionici u postupku vrednovanja arhivskog gradiva (odgovornost i uloga) Već smo uvodno naglasili da se problem vrednovanja registraturnog gradiva posredno odražava u Zakonu o zaštiti arhivske građe i arhivima te u dijelu provedbenih propisa, a izravno tek u Uputstvu o vrednovanju registraturne građe, kojim su normirani kriteriji, način i postupak vrednovanja registraturnog gradiva. Iz izloženih odredaba Zakona i provedbenih propisa očito je da se oni u svojem najvećem dijelu odnose na zaštitu registraturnog gradiva izvan arhiva. Kriteriji koji se pritom izlažu primjenjivi su i za poslove vrednovanja gradiva u arhivskoj ustanovi, dakako s različitim ciljevima. Vrednovanje registraturnog gradiva uvijek je kolegijalni postupak, što znači da on uključuje više sudionika. Kako je rezultat toga postupka izrada: 1. lista arhivskog gradiva određene djelatnosti (predstavlja sistematizirani popis arhivskog gradiva određene djelatnosti, a pozitivne je koncepcije i resorske obuhvatnosti) 2. posebne liste kategorija registraturnog gradiva s rokovima čuvanja (predstavlja popis registraturnog gradiva, što nastaje kod individualnog tvorca po vrstama i s naznakom roka čuvanja za svaku vrstu gradiva, a mješovite je koncepcije i individualne obuhvatnosti). Liste arhivskog gradiva određene djelatnosti donosile bi se u Povjerenstvu u kojem bi trebali biti nazočni predstavnici određenog ministarstva nadležni za određenu djelatnost, stručnjaci za sve segmente te djelatnosti i arhivski stručnjaci. Liste arhivskog gradiva donosi Hrvatsko arhivsko vijeće. Posebne pak liste (s praktične strane od najveće vrijednosti) su jedinstvene liste koje obuhvaćaju cjelokupno registraturno gradivo nastalo u radu jednog tvorca. Donosi ih sam stvaralac gradiva nakon dobivene suglasnosti nadležnog arhiva. Pretpostavka za njihovu izrađuje kolegijalni pristup pri izradi kod tvorca gradiva, na čemu će biti angažirani ponajbolji stručnjaci, koji dobro poznaju poslovanje i vrste gradiva koje u tom poslovanju nastaju, a u arhivskoj ustanovi (koja daje suglasnost na predloženu posebnu listu) arhivski stručnjaci koji dobro poznaju vrijednost gradiva i postupak vrednovanja. Uz jednu i drugu vrstu lista, potrebno je navesti sve zakone i provedbene propise kojima je uređena određena djelatnost ili djelatnost tvorca gradiva koji donosi posebnu listu. 44