ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)

Strana - 34

M. Rastić, Razvitak temeljnih načela izlučivanja u Hrvatskoj, Arh. vjesn., god. 38(1995) str. 23-55 U posljednju vrstu, tj. "...u nuzgredne priloge spada u obće sve ono, što se nemože smatrati dopunjavajućim dielom samoga računa, ili dokazom njekih za uviek, ili za ustanovljeno vrieme trajućih, na računopolaganje uplivajućih obvezanosti, ili njekog kasnije dokazati se imajućega tražbinskoga ili protutražbinskog prava, kao namire, dozvole i doznake o svim sistemizovanih berivih, naturalijah i materijalah, dopitanih činovnikom i službenikom, njihovim udovam i njihovoj djeci, o svih onih pristojbah, koje su jedan za svaki put doznačene i sa likvidnim iznosom ili ustanovljenom kolikoćom ili kakvoćom izplaćene ili kao namirene zaračunane, ovamo zasjecajući troškovnici, računi i nadopunjavajući biljegovni arci, položene zadužnice, namire o odpremah juxta i ine protunamire, svjedočbe siromaštva, smrtovnice i ine potvrdnice..". "...Glavni prilozi, kao što god i računi sami ne smiju se nikada za uništenje predložiti...". "Građevni nacrti, koji su građevnim proračunom, ili građevnim računom glede novih građevina ili popravaka priklopljeni ne smiju se odstraniti. Pisma registrature ne trebaju izlučena biti, jer se nijedno uništiti nesmije. Isto tako ne smiju se tiskanice, koje u vlastitu njihovu svrhu više upotrebljive nisu za uništenje predložiti, jer se imadu za računanje i kuvertiranje uporabiti." Posebno, zadnje poglavlje Naputka posvećeno je načinu uništenja izdvojenog gradiva i obračunu, od prodaje "starog papira" zarađenog novca. Naredba ministra unutrašnjih djelah i pravosuđa od 17. ožujka 1855. u pogledu škartiranja spisa poziva se na Naputak iz 1828. Naredba Kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinske zemaljske vlade, Odjela za unutrašnje poslove od 20. lipnja 1891. kojom se jednoj kotarskoj oblasti dozvoljava škartiranje starijih spisa, vrlo je značajna po tome što se u njoj navode vrste spisa koje se ne smiju škartirati. Između ostalog, određeno je da se u svemu imaju pridržavati Naputka od 1828, ali se posebno naglašava: "... da se izvorne izprave, uručbeni zapisnici i registri, na gruntovnicu, na uređenje medja i reambulaciju istih eventualno odnoseći se spisi i nacrti, nadalje svi historičku ili javno- pravnu vriednost imajući spisi izbaciti ne smiju, napokon da se kod toga uredovanja imade izbjeći svaka površnost, lahkoumnost kao i pretjerana bojazlivost, ter u dvojbenih slučajevih prežiti odluka predstojnika uredskoga. Ukoliko se medju starim spisima obstojalih županijskih kotarskih sudova nalaze spisi sudbeni, neka se kotarska oblast glede škartiranja istih dogodice stavi u sporazumjevanje s kotarskim sudom. Od škartiranja imaju se još izlučiti: računske isprave, ugovori, gradjevni operati i spisi, jamčevine itd. O spisih koji se polag prenavedenoga izbaciti imadu, mora se sastaviti izkaz u kojemu se imaju naznačiti brojevi i godišta spisa, odnosno imadu se izlučeni spisi u uručbenom zapisniku naznačiti kao 34