ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)

Strana - 283

Recenzije i prikazi, Arh. vjesn., god. 38 (1995) str. 237-284 i kultura", a nije prekinut niti posao na sređivanju gradiva. Sve u svemu, slika koju nam nude dva Kožareva priloga govori o prilično intenzivnom djelovanju tuzlanskog arhiva u ratnim uvjetima. S. Pelić izvještava o radu Arhiva srednje Bosne Travnik. Navodeći probleme s kojima su se radnici arhiva nosili u ratu, a koji su, uz neznatna odstupanja, isti kao i u drugim arhivima u BiH (komunikacijska blokada, osipanje i nedostatak stručnih radnika, uništavanje registraturnog gradiva, nezainteresiranost vlasti itd.), zaključuje kako se arhiv usprkos svemu uspio "dobro konsolidirati, jer svakodnevni posao ... sve više podsjeća na prijeratne godine." Izvješće o radu Arhiva Hercegovine Mostar donosi popis oštećenog gradiva (zgrada je dva puta stradala). Stradalo je više od 10% gradiva: 21 fond u cijelosti i 17 djelomično. Arhiv nema uvida u stanje u registraturama. Početkom rata Regionalni arhiv u Bihaću je sve fondove do 1947. godine smjestio u podrum upravne zgrade. Iako je dio opreme otuđen, gradivo je ostalo sačuvano, ali je izloženo vlazi. Fondovi iz kasnijeg razdoblja smješteni u naselju Kamenica zahtijevaju ponovno sređivanje i premještanje. Arhiv je pružao pomoć značajnijim stvarateljima te novoosnovanim ustanovama i organizacijama. Uputstvom koje je preko Okruga Bihać poslano svim stvarateljima zatraženo je da se ne obavlja izlučivanje dok rat traje. Ne postoji evidencija o stanju u registraturama, ali se zna za slučajeve uništavanja gradiva. Ovim izvješćima pridodano je i izvješće o radu knjižnice Državnog arhiva BiH. Prostorija knjižnice bila je do listopada 1994. dodijeljena službi osiguranja republičkih organa kao smještajni i spremišni prostor. Biblioteka je potom u kratkom roku sređena i osposobljena za korištenje. U skupini priloga koji se izravno bave ratnim temama S. Hadžimehmedagić, oslanjajući se na zakonske i druge propise, u svom članku obrađuje pitanje zaštite registraturnog i arhivskog gradiva u ratu, D. Šiljak-Ramezić govori o problemima tehničke zaštite, a M. Anders ("Sudbina arhivske građe u Bosni i Hercegovim koja se nalazi i stvara izvan njenih granica") na primjeru dokumenata o izbjeglicama iz BiH u Sloveniji, otvara zanimljivu temu o gradivu o ratu u BiH nastalom djelovanjem stranih i međunarodnih organizacija, ustanova i pojedinaca (poglavito UN-a, UNPROFOR-a i njegovih sastavnica te humanitarnih organizacija). Bit će zanimljivo vidjeti kako će ovakva raspodjela izvora utjecati na buduća istraživanja rata u BiH. Od ostalih priloga valja istaknuti članak A. Šehović "Zakonska regulativa posljeratnih modaliteta podržavljene imovine". Autorica je obradila pravne propise i na njima utemeljene postupke transformacije vlasništva pri kraju i nakon II. svjetskog rata, a kratko se osvrnula i na zakone kojima se krajem osamdesetih i devedesetih mijenjaju vlasnički odnosi. Podatke o izvorima za izučavanje povijesti zdravstva u BiH u razdoblju 1850-1965. možemo naći u radu skupine autora. Obrađeni su fondovi Državnog arhiva BiH. Ova rubrika "Glasnika" donosi još i 283