ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)

Strana - 281

Recenzije i prikazi, Arh. vjesn., god. 38 (1995) str. 237-284 Probleme na koje nailazi arhivska djelatnost i one koji su u svezi s još konstituirajućom državom, obrađuje Matko Kovačević, direktor Državnog arhiva i urednik časopisa u uvodnom članku. Slobodan Kristić i Zlatan Kulenović u članku Rad i stradanje arhiva Bosne i Hercegovine u ratnim uvjetima, osvrću se na program rada Arhiva Republike Bosne i Hercegovine, koji je znatno izmijenjen i prilagođen ratnim uvjetima. Arhiv radi sa znatno smanjenim brojem djelatnika nego prije rata, a osnovna djelatnost je zaštita arhivske i registraturne građe izvan arhiva. Ujedno je nastavljen i rad na sukcesiji arhivske građe bivše SFRJ. U Arhivu je neposredno po proglašenju ratnog stanja formiran Ratni savjet. Arhiv je ujedno, sukladno novim uvjetima, promijenio i svoj pravni status - postao je samostalna upravna organizacija, a stručni tim djelatnika Arhiva i članova Vlade pripremio je prijedlog zakona o arhivskoj djelatnosti i pravilnik o unutarnjoj organizaciji. O značajnoj djelatnosti na spašavanju arhivske te registraturne građe izvan arhiva, o relativno zadovoljavajućem uspjehu u tome, a treba se sjetiti da su ratom jednako ugroženi prosvjetni, kulturni, vjerski, kao i objekti političke uprave u kojima se nalazila vrijedna dokumentacija, kao i o njenom značenju i vrijednosti nakon rata, izvješćuju S. Hadžimehmedagić, A. Šehović, M. Divčić i E. Hadžimuratović. Zanimljiv članak Stradanje Orijentalnog instituta u Sarajevu, u svom uvodnom dijelu donosi na neki način i valorizaciju arhivske i bibliotečne građe ove znanstvene ustanove, koja je u 42 godine svoga postojanja postala poznata i priznata među orijentalistima cijeloga svijeta. Rukopisna zbirka ovoga Instituta bila je jedna od najbogatijih na Balkanu. Od neprocjenjive vrijednosti za izučavanje povijesti pojedinih mjesta je i zbirka sidžila, kao i knjižnica s preko 10 000 naslova. Cijelo ovo bogatstvo, u kojem su uživale generacije i generacije znanstvenika i zaljubljenika u knjigu i pisanu riječ, nestalo je 17. svibnja 1992. godine. Stručnjaci procjenjuju daje sačuvano oko 1% fonda Instituta. Zanimljivi su prilozi o životu i arhivskoj građi o Židovima u Bosni i Hercegovini, kao i o izbjeglicama Velike župe Vrhbosna 1942. godine. Redovite rubrike Glasnika su Prikazi i ocjene i Vijesti, gdje je objavljeno i pismo podrške Hrvatskog državnog arhiva. Erna Perak Glasnik arhiva i Društva arhivskih radnika Bosne i Hercegovine, XXXII

1/1994-95, Sarajevo 1995. Društvo arhivskih radnika Bosne i Hercegovine izdalo je i drugi ratni dvobroj svoga glasnika. Stara koncepcija časopisa prepoznatljiva kroz stalne rubrike i očeki281