ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)

Strana - 269

Recenzije i prikazi, Arh. vjesn., god. 38 (1995) str. 237-284 Narodnoj knjižnici Ćiril i Metodije, što ih je Mirče Popov uputio svojoj supruzi Mariji u razdoblju zatočeništva 1873-1875. Popov je zajedno s ostalim sudionicima neuspjelog tzv. Haskovskog ustanka, A. Uzunovim, P. Berkovskim i dr., osuđen i zatočen u Diarbekiru, a njegova pisma predstavljaju vrijedno svjedočanstvo o samom ustanku, suđenju i boravku u zatvoru, s opisima mjesnog stanovništva. Rumjana Božilova, Nova svjedočanstva o unijatskom pokretu u Bugarskoj, pisma Vasila Čolakova Franji Račkom 1861-1862. Autorica objavljuje četiri do sada nepoznata pisma bugarskog preporoditelja Vasila Čolakova našem povjesničaru Račkom. Pisma se nalaze u Arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti pod signaturom XIIA 112/1-4. U njima se vidi kako je Čolakov za vrijeme svog boravka u Hrvatskoj bio svjestan simpatije i djelovanja javnih i kulturnih djelatnika prema Bugarima i njihovoj borbi protiv Carigradske patrijaršije, u čemu je prednjačio J.J. Strossmayer. Rački, kojemu se Čolakov nekoliko puta obraća sa zamolbom za pomoć, zadržao je rezervirano držanje i nije mu pružio nikakvu potporu. Tamara Stoilova, Ruska trgovina i plovidba na području Turske. Dokumenti koji su objavljeni (izvještaji ambasadora iz 1776,1783. i 1784. s prilozima) pokazuju tijek uspostavljanja političkih i trgovačkih odnosa između Rusije i Turske 70-ih i 80-ih godina 18. stoljeća, do sklapanja Trgovačkog sporazuma 1783. Dečko Lečer, Dinjo Božkov - Simeonu, metropolitu Varne i Preslava. Autor objavljuje sjećanja (memoare) Dinje Božkova, pisara metropolita Simeona, napisana 1945, temeljena na njihovom tridesetogodišnjem poznanstvu (1896-1925), tijekom kojega je prikupio oko 400 pisama, od čega je jedan dio (137) predao Bugarskom državnom arhivu. U trećem dijelu časopisa pod skupnim naslovom Pregled arhivskih fondova i zbirki, donose se dva teksta: Vilčo Zlatilov, Razbojstva u Istočnim Rodopima 1918-1941. U tekstu se govori o problemu razvijenih i organiziranih razbojstava u Bugarskoj između dva svjetska rata, koja su u bugarskoj historiografiji još nedovoljno istražena. Pri tome autor proučava neobjavljene dokumente iz fondova državnih organizacija i institucija, posebice Momčilgradskog okruga u Državnom arhivu oblasti Krdžali. Violeta Kostova, Pokušaj proglašavanja nezavisnosti Bugarske prije 1897. u belgijskim diplomatskim spisima. Autorica opisuje dokumente u arhivu Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Belgije, uglavnom diplomatsku korespondenciju generalnog konzula Belgije u Sofiji i cirkularna pisma upućena ministru vanjskih poslova, u kojima se spominju događaji u Kneževini Bugarskoj nakon Berlinske konferencije 1878. Posljednji dio časopisa sadrži prikaze i recenzije. Marina Štambuk-Škalić 269