ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)

Strana - 267

Recenzije i prikazi, Arh. vjesn., god. 38 (1995) str. 237-284 Izvestija na državnite arhivi, br. 65, Glavno upravlenije na arhivite pri Ministerskija svet, Sofija 1993, str. 1-404. Časopis Izvestija na državnite arhivi jedini je arhivistički časopis koji primamo iz Bugarske. Posljednji broj, koji je sa zakašnjenjem pristigao u Hrvatski državni arhiv, je broj 65 za 1993. godinu, tiskan 1994. Koncepcija časopisa zasniva se uglavnom na povijesnim znanstvenim radovima autora, uz čije ime se ne navodi niti njihovo zanimanje niti ustanova u kojoj rade, najvećim dijelom temeljenima na proučavanju izvornog arhivskog gradiva, te na objavljivanju manjih cjelina izvornog arhivskog gradiva popraćenog uvodnim studijama. Nažalost, u ovom broju časopisa niti jedan tekst nije posvećen problemima arhivističke struke, osim jednog manjeg prikaza objavljenog arhivističkog priručnika. Časopis je podijeljen na poglavlja Članci, Dokumenti, Memoari, Pregled arhivskih fondova i dokumenata, Prikazi i recenzije. U prvom dijelu objavljena su tri znanstvena rada: A. Zaprjanova-Todorova, Historiografija i filozofska antropologija, piše o suodnosu između te dvije znanstvene discipline i njihovom međusobnom utjecaju. Dok je objekt proučavanja povijesne znanosti dokument - povijesno svjedočanstvo prošlosti, aktivnog i svjesnog odnosa čovjeka prema toj stvarnosti, filozofska antropologija istražuje esencijalne osobitosti i zakonomjernosti u razvoju društva i čovjeka kao individue i socijalnog subjekta. U tom smislu ona obogaćuje historiografsku kritiku jasnijim sagledavanjem međuodnosa povijest - osoba - dokument, znanstvenim razgraničenjem objektivnih od subjektivnih uzroka, čime se proširuju metodološke granice povijesne znanosti. Milčo Lalkov, Austrougarska monarhija i uključivanje Bugarske u Prvi svjetski rat, oslikava nastojanja austrougarskih diplomata u Sofiji oko pridobijanja Bugarske na stranu Centralnih sila. Nakon početnih pobjeda na istočnom bojištu ljeti 1915. i davanja jamstva bugarskim nacionalnim aspiracijama na područje Makedonije, bugarska vlada je priključivši se Austrougarskoj i Njemačkoj učinila povijesnu pogrešku, zbog koje je bila prinuđena ponijeti teret sloma zajedno s tim zemljama. Svetlana Ivanova, Oporezivanje pučanstva bugarskih gradova i ustrojavanje njihovih institucija u 17. i 18. stoljeću, tekst je utemeljen na podacima iz velikog broja državnih otomanskih dokumenata, prikupljenih u sudbenim knjigama Sofije, Rusa i Vidina tijekom 17. i 18. stoljeća, a koji se sada nalaze u Orijentalnom odjelu Narodne knjižnice Sv. Ćiril i Metodije u Sofiji. . Najveći dio časopisa, preko polovice, posvećen je objavljivanju izvornog arhivskog gradiva. Radi se o 8 različitih cjelina, popraćenih uvodnom studijom i komentarom s bilješkama. 267