ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)

Strana - 25

M. Rastić, Razvitak temeljnih načela izlučivanja u Hrvatskoj, Arh. vjesn., god. 38 (1995) str. 23-55 Oba stajališta danas su nam potpuno jasna i opravdana. Treba istaknuti da se prakticiranje izlučivanja na temelju odredaba uprave i pravosuđa provodi u vrijeme kada su arhivske institucije više negoli "raritet". To posebno vrijedi za područje Hrvatske, na kojem se o arhivskoj instituciji kao takvoj, može govoriti tek od 1870. (Zakon o Kraljevskom Zemaljskom arhivu). S razvitkom arhivskih ustanova povećava se i broj djelatnika koji se bave arhivskom problematikom te se sve više može govoriti o razvijanju sustava zaštite arhivskoga gradiva. / Analiziranje razvitka temeljnih načela izlučivanja (škartiranja) odnosno vrednovanja registraturnog gradiva u Hrvatskoj iznimno je važno, jer: a) mladim arhivskim djelatnicima omogućuje bolje upoznavanje i prihvaćanje pojmova kao što su cjelovitost fondova, korištenje gradiva i si. b) svim arhivistima kojima je vrednovanje gradiva jedan od osnovnih zadataka omogućuje proširenje aspekta gledanja na teoriju i praksu arhivskog rada s dimenzijom o kojoj se do sada gotovo i nije raspravljalo. // Kod razmatranja razvoja temeljnih načela izlučivanja nužno je, prije svega, zaključiti daje taj razvitak u Hrvatskoj specifičan i da se praksa drugih zemalja ne može i ne smije jednostavno i šablonski primijeniti pri rješavanju ovog problema kod nas. Ova specifičnost okarakterizirana je posebno ovim činjenicama: 1. Da je u prošlosti na našem nacionalnom području dugi niz godina, pa i stoljeća upravljala vrlo raznolika administracija: - austrijska na području Istre i Dalmacije, -hrvatska na području Hrvatske i Slavonije sa Srijemom, - mađarska na području Međimurja, -vojna na području Vojne krajine, -po "ujedinjenju" Kraljevina SHS/Jugoslavija i biv. Jugoslavija. Nikako ne smijemo zaboraviti da je naša cijela obala bila stoljećima pod mletačkom upravom, osim područja samostalne Dubrovačke Republike i konačno na postojanje Ilirskih provincija. 2. Da je našim nacionalnim područjima prohujao niz dugih i teških ratnih pustošenja, zbog čega su naše pismohrane i arhivski fondovi teško oštećivani, odnošeni i pljačkani. 25