ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)

Strana - 254

Recenzije i prikazi, Arh. vjesn., god. 38 (1995) str. 237-284 Alojzije Stepinac u zagrebačkom Vjesniku u vremenskom razdoblju 1945-1960. (Bibliografski prikaz)". Četvrti dio je posvećen dr. Josipu Buturcu (1905-1993). Članci su: "Dr. Josip Buturac, arhivist i povjesničar. Biobibliografski podaci uz 80. rođendan"; "Bibliografija dr. Josipa Buturca u vremenskom razdoblju 1984-1993." i "Autobiografski zapisi dr. Josipa Buturca u njegovom rukopisu 'Moja zapamćenja'". "Prilozi" sadrže "Biblioteku književne djelatnosti Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda" i "'Pjesma mojem grobu' književnika franjevca dr. Bonaventure Ćuka" uz njegovu biografiju i literaturu o njemu. Za nas je, uz ostalo, posebno zanimljiv dio o dr. Josipu Buturcu, koji je bio djelatnik Hrvatskog državnog arhiva kroz dugi niz godina ( 1941 -1965), pa su tragovi njegovog djelovanja i danas svježi, a još su aktivni i arhivisti koji su s njim radili. Dakako, daleko je poznatiji kao crkveni povjesničar i pisac u mnogim publikacijama, ali je ovdje posebno zanimljiv dio koji se odnosi na njegove autobiografske bilješke, objavljene iz rukopisne ostavštine i koje mogu biti itekako korisne pri proučavanju ljudi, odnosa i događaja iz naše nedavne prošlosti. Ivan Dovranić ARCHIVALISCHE ZEITSCHRIFT, sv. 78, München, siječanj 1994. U listopadu 1992. godine, izlaskom iz tiska 77. sveska, prekinuta je desetogodišnja stanka u izlaženju časopisa Archivalische Zeitschrift. Pred nama je i 78. svezak ovog uglednog stručnog časopisa s područja arhivistike, što je počeo izlaziti davne 1876. godine u izdanju Kraljevskog bavarskog općeg državnog arhiva. Ovaj svezak sadrži ukupno tri članka. • Ključni sastavak ovoga sveska na zanimljiv način i dosad neuobičajenim pristupom bavi se svijetom arhiva i arhivista u jednom dužem vremenskom odsječku. Arhivisti kao pjesnici, prilog povijesti njemačke književnosti, autora Wolfganga Leescha, naslov je ovog opsežnog članka, koji u posve novom svjetlu prikazuje arhiviste iz arhiva njemačkog govornog područja i mjesto koje imaju unutar njemačke kulture. Značajan je to doprinos ne samo povijesti njemačke književnosti nego i povijesti arhiva. S obzirom na dvojnu funkciju arhivista, kao znanstvenika i djelatnika uprave, ne čudi što je ova struka dala toliko znanstvenika i političara, kao što su primjerice austrijski savezni kancelar Michael Mayr, bavarski predstavnik u parlamentu Edmund Jörg ili predsjednik pokrajinske vlade Georg Irmer. No zanimljivo je da se veliki broj njemačkih arhivista, a oni su "racionalni istraživači i sredivači administra254