ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)

Strana - 252

Recenzije i prikazi, Arh. vjesn., god. 38 (1995) str. 237-284 nata, posebno onih koji su, iz raznih razloga (nekada i nemara), bili pokriveni velom tajne ili zaborava, a koji mogu pomoći da se prošlost što potpunije i s više aspekata sagleda. Jasno je da ovi ulomci daju sliku samo s jedne strane, one crkvene i religiozne, no itekako su potrebni da bi se, uzimajući u obzir i sve drugo, mogla dobiti potpuna povijesna slika o ljudima i događajima na tom našem hrvatskom prostoru gdje je uvijek, kao i na mnogim drugim hrvatskim prostorima, postojao sukob raznovrsnih interesa. Knjiga se sastoji od pet cjelina vezanih uz župu Čakovec (njezino djelovanje i življenje) te priloga o filijali u Mačkovcu (rodnom mjestu autora). Tekstovi su popraćeni citiranjem mnogih dokumenata što, po mom mišljenju, čini i najveću vrijednost ove knjige. Prvi dio obrađuje "Ustanove, građevine i događaje vezane uz župu Čakovec" (osnovana 1789. g.) - povijest gradnje samostana i osnivanja župe, aktivnosti, društva u okviru župe; zatim datume koji su važni u povijesti ove župe i povijesne događaje vezane uz nju (Euharistijski kongres 1935., izgradnja Katoličkog doma 1937-1938.) te izgradnju nove crkve sv. Antuna. U drugom je dijelu navedeno mnogo dokumentiranih podataka koji svjedoče o nenadomjestivoj ulozi Katoličke crkve u očuvanju hrvatske nacionalne svijesti u Međimurju. Poimence su tu navedeni prof. Ljuboslav Kuntarić, o. Ivan Kapistran Geci i nadbiskup dr. Alojzije Stepinac; uz mnoštvo neimenovanih iz redova što svjetovnog klera, što franjevaca, što ostalih katoličkih vjernika koji su zaslužni što se sačuvala i razvijala hrvatska nacionalna svijest. Također je naveden i kratak prikaz knjige Rudolfa Horvata "Poviest Međimurja" prigodom njezinog reprinta. Treći dio donosi biografije pojedinih osoba koje su ostavile neizbrisivi pečat u povijesti župe Čakovec djelujući na raznim poljima - do naših dana. Tu su biografije franjevaca Fortunata Pintarića, Rikarda Ribića, Gabrijela Đuraka, Miroslava Grđana i Pavla Grafa, te dijecezanskog svećenika Josipa Kropeka. U Četvrtom dijelu su opisani nestali crkveni objekti na području župe Čakovec: crkva sv. Mihovila u selu Mihovljan, pavlinski samostan u mjestu sv. Jelena i grobnica Zrinskih kod Čakovca. Peti je dio posebno zanimljiv za razumijevanje novije naše povijesti i ne baš tako davnih događaja u razdoblju nakon svršetka II. svjetskog rata. Sadrži isključivo tekstove koji se nalaze u dvije kronike: "Kronika samostana 1919-1947." za razdoblje 1945-47. i "História domus" samostana i župe Čakovec 1947-1971. Tekstovi su doslovno prepisani i ovdje objavljeni. Konačno, u "Prilogu", autor iznosi detalje iz prošlosti filijalne kapele u Mačkovcu (koja također pripada župi Čakovec). Opisuje vjerske prilike na prijelazu 19. i 20. st, posvećenje kapele u Mačkovcu 1928. te njezinu povijest, ljude i događaje koji su s njom povezani do 1993. g. 252