ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)
Strana - 226
Izvješća, Arh. vjesn., god. 38 (1995) str. 217-235 međunarodnog značaja ili povjeriti gradivo na čuvanje i pojedinim državnim arhivima? Budući da je riječ o "baštini čovječanstva" potrebno je pitanje međunarodnih regionalnih arhiva riješiti u cijelosti. Rudolf Pikhova, ravnatelj Ruske arhivske službe, govorio je o Dokumentima COMECON-a i Varšavskoga pakta u ruskim arhivima. Za Istočnu Europu značajne su organizacije Međunarodni institut za ekonomska pitanja socijalističkog svjetskog sustava i COMECON-ov Institut za standardizaciju, koji su za socijalističke zemlje kao međuvladine međunarodne ustanove bili nadležni za gospodarsku, znanstvenu i tehničku suradnju među socijalističkim zemljama u razdoblju 1949-1991. te konačno Varšavski pakt, organizacija za vojnu suradnju socijalističkih zemalja (1954— -1991). Likvidacijom COMECON-a u lipnju 1991. odlučeno je da se njegovo arhivsko gradivo preda na čuvanje Vladi SSSR-a koja će omogući pristup bivšim članicama COMECON-a. To je gradivo kasnije dospjelo u Ruski državni arhiv za gospodarstvo. Pikhova je iznio teškoće pri korištenju arhivskih fondova tih ustanova (nesređenost, nedostatak obavijesnih pomagala i nedostatak prostora). Arhivsko gradivo Varšavskoga pakta još nije dano na čuvanje ni jednome arhivu i nalazi se u Glavnome stožeru ruske vojske. Posljednji referat ovoga Okrugloga stola imala je Liisa Fagerlund, arhivistica u UN-u, na temu Stanje arhiva u sustavu Ujedinjenih naroda. Ona je prikazala organizacijski ustroj arhiva UN: a) Odjeli UN, uključujući Misije mira; b) Uredi izvan sjedišta u New Yorku: Ženeva, Beč; organizacije koje ovise o UN, kao što su UNICEF, Fond za razvoj, Visoki komesarijat za izbjeglice; c) Komisije, odbori i drugi organi, kao što su određene funkcionalne i regionalne komisije i d) specijalizirane agencije i samostalne organizacije (Svjetska zdravstvena organizacija, Grupa Svjetske banke, UNESCO i Međunarodna agencija za atomsku energiju). S pravnoga gledišta svaka je organizacija nezavisna. Arhiv UN-a je odgovoran da pruži pomoć programima, organima i komisijama UN-a, ali ne i specijaliziranim agencijama. U promicanju zaštite arhivskoga gradiva koje nastaje u okviru tijela UN-a osnovana je pri Međunarodnom arhivskom vijeću posebna Sekcija međunarodnih organizacija (SIO), koja raspravlja i usklađuje pitanja za arhive UN: pobuditi zanimanje administracije za arhivsku službu, rješavati pitanja pristupa, sređivanja i korištenja, izlučivanja, informatizacije arhiva UN, međuarhiva, inventariziranja, zaštite gradiva. Arhivsko gradivo se koristi u središnjici UN, u Arhivu Lige naroda u Ženevi te u Međunarodnoj organizaciji rada, dok se u mnogim drugim tijelima UN ograničuje korištenje. SIO pokušavaju sve učiniti da arhivski fondovi UN-a postanu što dostupniji te da se u tom smislu uredi i organizirana arhivska služba. Ipak i dalje svako tijelo UN ima svoj vlastiti arhivski program, ali se poduzimaju mjere da se primijene nove metode u obradi arhivskoga gradiva (informatizacija) te organizira arhivska služba zapošljavanjem profesionalnih arhivista. Time se stvara cjeloviti 226
