ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)
Strana - 224
Izvješća, Arh. vjesn., god. 38 (1995) str. 217-235 status (javni ili privatni arhivi), sređivanje i korištenje. Nakon oslobođenja posebna Komisija za povijest okupacije i oslobođenja Francuske te Odbor za povijest rata skupljali su dokumentaciju iz razdoblja 1939-1945. U referatu se iznosi povijest skupljanja dokumentacije o Židovima za vrijeme Drugoga svjetskog rata, zatim o sindikalnom pokretu te dokumentacije specijalnih kontraobavještajnih službi. U referatu donosi podatke o tome gdje se danas čuvaju arhivski fondovi takvih stvaratelja. Poseban izvor čine vojni arhivski fondovi koji se čuvaju u Povijesnom odjelu kopnene vojske. Konačno, dodatni izvor je "usmena povijest" ili oralna povijest koja nastaje prikupljanjem izjava sudionika. Arhivsko gradivo za povijest pokreta otpora ne čuva se samo u arhivskim ustanovama već i na drugim mjestima kao što su Centar za suvremenu židovsku dokumentaciju, u muzejima za povijest Drugoga svjetskog rata (u Francuskoj ih ima oko 140), Poljska biblioteka u Parizu. U posljednjem dijelu svoga izlaganja obradila je pitanje poštivanja fonda, nutarnje sređivanje i korištenje. Na kraju upozorava na potrebu izrade jedinstvenoga arhivskoga pomagala te ističe kako u tom pogledu nisu sasvim potpuni nedavno objavljeni Vodič za izvore o Drugome svjetskom ratu (La Seconde Guerre mondiale. Guide des sources conservées en France 1939-1945, Paris, Archives nationales, 1994, 1220 str.), kao ni Vodič povijesnih izvora 1939-1945. u Arhivu Pariza (Archives de Paris. Guide des sources historiques. 1939-1945, publié sous la direction de Jean-Marie Jenn, par Brigitte Laine, Philippe Grand, Pascale Verdier, Paris, 1994, 407 str.). Posljednja, četvrta sjednica bila je posvećena temi Poslijeratne Međunarodne organizacije: njihovi arhivi. U toj tematskoj cjelini željelo se razmotriti probleme odabiranja i izlučivanja, sređivanja i korištenja arhiva međunarodnih ukinutih organizacija ili organizacija koje su doživjele korjenite promjene nakon svršetka hladnoga rata (OTAN, Varšavski pakt, CENTO, SEATO, COCOM - Co-ordinating Committee for Multilateral Strategie Export, CENTCOM). Posebno se razmatralo pitanje odgovornosti za čuvanje dokumentacije u slučaju kada nije jasno određeno ili razvidno tko se ima brinuti za arhive ukinutih ili raspuštenih međunarodnih organizacija. Jean Marie Palayret, direktor Povijesnog arhiva Europske unije u Firenci, održao je predavanje Preispitivanje statusa arhiva organizacija regionalnoga značenja. Riječ je o organizacijama nastalima nakon II. svjetskog rata kao posljedica sučeljavanja Istok-Zapad. One su trebale stvoriti uzajamnost i učvrstiti suradnju zemalja pripadnica određenoga bloka na vojnom, gospodarskom i političkom polju. Stoga su imale neke od nadležnosti koje su do tada pripadale suverenim državama. Nemoguće je proučavati gospodarsku i političku povijest Europe između 1945. i 1989. bez konzultiranja arhiva OECE, OCDE ili CEE, kao ni povijesti kulture i 224
