ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)

Strana - 201

T. Mušnjak, Četrdeset godina konzervacije i restauracije u... Arh. vjesn., god. 38 (1995) str. 197-215 iluminirani i orijentalni rukopisi, novine, nacrti, plakati, zemljopisne karte, globusi te slike izrađene na papiru različitim tehnikama. Restauriraju se također i stari uvezi, a knjige se, ovisno o stanju izvornog uveza, nakon restauriranja uvezuju u restaurirane izvorne korice ili u nove, izrađene po uzoru na izvorne. Od osnutka Središnjeg laboratorija odnosno knjigovežnice, do konca 1994. godine konzervirana je i restaurirana ukupno 538.331 jedinica,

8 uvezano je 7.980 knjiga, izrađeno je 1.413 zaštitnih kutija i 3.081 zaštitna mapa od različitih materijala za posebne vrste arhivskoga gradiva (isprave na pergameni s privješenim voštanim pečatima, izuzetno vrijedne stare knjige i dr.) te 160 okvira od ljepenke ("paspartua") za slike i grafike.

9 Središnji laboratorij ne radi samo za potrebe Hrvatskog državnog arhiva, već i za potrebe svih imatelja pisane baštine u Hrvatskoj: regionalni arhivi, knjižnice, muzeji, vjerske i druge organizacije te institucije s područja znanosti i kulture. U ovom se Laboratoriju već dugi niz godina sustavno radi na zaštiti i restauriranju gradiva Gradišćanskih Hrvata, a obavljani su i konzervatorsko-restauratorski radovi na građi iz Archivio di Stato Firenze i Hrvatskoga zavoda sv. Jeronima u Rimu. Središnji je laboratorij 1986. godine izradio plan razvoja konzervatorsko-restauratorske službe u arhivskoj djelatnosti, na temelju analize stanja oštećenosti arhivskoga gradiva svih imatelja u Republici Hrvatskoj.

10 Te su analize pokazale daje u to vrijeme bilo oko 10.000.000 listova oštećenoga gradiva, na kojem su bili neophodni konzervatorsko-restauratorski zahvati. Nažalost, situacija se u međuvremenu samo pogoršala. Tijekom agresije na Hrvatsku oštećene su nove količine građe, ne samo tijekom izravnih ratnih sukoba, već i zbog skrivanja pred neprijateljem u neprimjerenim uvjetima: vlažnim podrumima, grobnicama, štalama, hermetički zatvorenim metalnim sanducima i kutijama, 8 Radi se o broju restauriranih listova, no mi se u Središnjem laboratoriju za restauraciju prigodom izražavanja količine restauriranoga gradiva, radije odlučujeme za izraz "jedinica", zato što smatramo da on bolje određuje različite vrste gradiva, npr. zemljopisne karte ili nacrte velikih dimenzija, voštane pečate, globuse ili listove malih dimenzija, od izraza "list". Postoji još i mogućnost da se gradivo standardnih veličina izražava u listovima, a karte, pečati i dr. brojem restauriranih pojedinačnih komada. 9 Tablični prikaz obavljenih poslova i broja djelatnika po godinama danje u Prilogu 3. Oscilacije u učinku po pojedinim godinama do 1985. u vezi su s porodiljskim dopustima pojedinih djelatnica. Povećanje broja djelatnika, kako je vidljivo iz tablice, nije dalo i odgovarajući povećani učinak, zato stoje novim ljudima potrebno dulje vrijeme da nauče posao i steknu rutinu, a iskusniji djelatnici moraju utrošiti dio svoga vremena na njihovu edukaciju. 10 Anketa za snimanje stanja, potreba i mogućnosti na području konzerviranja, restauriranja i uvezivanja arhivske grade u SRH i Analiza stanja, potreba i mogućnosti na području konzerviranja, restauriranja i uvezivanja arhivske građe u SRH (anketu provela i podatke obradila Tatjana Mušnjak, voditeljica Središnjeg laboratorija za konzervaciju i restauraciju HDA 1986. godine), čuva se u dokumentaciji Središnjeg laboratorija. 201