ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)
Strana - 158
S. Ćosić, Sumarni inventar fonda središnje francuske uprave u Dubrovniku... Arh. vjesn., god. 38 (1995) str. 149-195 Francuska okupacija Dubrovačke Republike potrajala je od 27. svibnja 1806. do Marmontovog formalnog akta o ukinuću proglašenog 31. siječnja 1814. Za to razdoblje, koje je neposredno prethodilo uvođenju francuske uprave postoje opsežni izvorni podaci u posljednjim knjigama serija iz fonda Dubrovačke Republike, a osobito u serijama: LXXVI Acta et Diplomata, III Acta Consilii Rogatorum i V Acta Minoris Consilii. Francuska vlast u tom razdoblju nije formalna, ali se njen utjecaj itekako izravno očituje kroz dokumente legitimnih dubrovačkih institucija. U dosadašnjim općim inventarima fond je bio tretiran kao LXXVII serija fonda Dubrovačke Republike, koji se zbog toga u raznim arhivskim pomagalima naziva fond Dubrovačke Republike i francuske uprave. Kao razlog za takav postupak, dugogodišnji djelatnik dubrovačkog arhiva dr. Vinko Foretić navodi nekoliko razloga. Prije svega, takvu je strukturu arhiva postavio autor prvog suvremenog inventara dr. Josip Gjelcich, pa je bilo potrebno poštovati kontinuitet već definiranog fonda. Osim toga, nekoliko serija iz doba Republike nastavljaju se i u razdoblju francuske uprave koja je trajala relativno kratko, a tek je Bečkim kongresom politička situacija utvrđena za duže vrijeme. 17 Pri izradbi inventara smatrali smo da su svi navedeni argumenti ipak nedostatni u usporedbi s osnovnim kriterijem - uvažavanjem tvorca fonda, pa sukladno tome spise središnje francuske uprave treba smatrati zasebnim fondom. Francuska uprava u Dubrovniku je u razdoblju 1810-1814. ukinula sve političke i upravne institucije staroga aristokratskoga režima koristeći potpuno novi model upravnog ustroja i različit sustav uredskog rada, potičući pritom posve drugačije društvene odnose. Ta je vlast, dakle, stvorila odjelit arhivski fond kojega ne bi trebalo smatrati dijelom fonda Dubrovačke Republike koji, pak, njegovim izdvajanjem ne gubi ništa od svoje vrijednosti i autentičnosti. Gradivo nastalo 1808. i 1809. osobito je značajno za povijest dubrovačkog područja neposredno nakon ukidanja Republike. Ti su događaji značili prekretnicu u povijesnom, društvenom i političkom smislu. Obaranjem višestoljetne aristokratske republike započeto je uvođenje novog upravnog i političkog sustava s građanskim obilježjima. Gradivo iz kasnijih godina, kada je Dubrovnik bio središte jedne od Ilirskih Pokrajina, umnogome se tiče djelovanja organa vlasti na bokokotorskom području te na otoku Korčuli, budući da su i ti krajevi bili u sklopu Dubrovačke Pokrajine. Dobrim administrativnim ustrojem tijekom ovoga razdoblja stvoreno je O samom fondu i karakteristikama gradiva koje obuhvaća, referentna su dva kraća izvješća. Nikola Vučo, Proučavanje akata francuske okupacije, Istorijski časopis, II, Beograd, 1951. i Vinko Foretić, Arhivska građa iz doba francuske vladavine u Dubrovniku, Mogućnosti, 1-2, Split, 1967. 158