ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)

Strana - 155

S. Ćosić, Sumarni inventar fonda središnje francuske uprave u Dubrovniku... Arh. vjesn., god. 38 (1995) str. 149-195 teje imenovao sve niže činovnike, a potvrđivao one postavljene iz Pariza. Pravosuđe i opća uprava u načelu su bili u njegovim rukama, pa je bio ovlašten kontaktirati s carem i ministrima. U tome su se njegove kompetencije miješale s ovlastima generalnog intendanta kao nositelja izvršne vlasti, koji je u suradnji s državnim sekcijama (ministarstvima) nadzirao rad upravnih organa. Njemu su izravno bili podložni intendanti i delegati u pokrajinama. Dekretom iz 1811. uvedena je i funkcija generalnog komesara pravosuđa koju je obnašao barun Coffinhal, pa je to prouzročilo daljnji razdor unutar Glavne uprave (Le Gouvernement General) koju su činila ova tri najviša dužnosnika. Uz dva člana ljubljanskog Prizivnog sudišta, Glavna je uprava predstavljala Malo vijeće - vrhovno sudbeno tijelo za teže građanske sporove. Među važne činovnike spadali su i načelnici državnih uprava za carinu, hipoteke, državna dobra, ceste, mostove i vode, te državni rizničar. Ovi su magistrati činili Intendantski savjet na čelu s generalnim intendantom. U svakom većem mjestu je postojalo vojno zapovjedništvo, policija i žandarmerija, tako da se sukob vojne i civilne vlasti odvijao na svim razinama.

10 Sudbena vlast se formirala još sporije. Zbog raznolikog društvenog naslijeđa francuski zakoni nisu stupili na snagu u Iliriji iako je to bilo predviđeno člancima 49 i 250 dekreta iz travnja 1811. Stoga je 30. rujna 1811. bio donesen poseban pravosudni dekret, a nešto kasnije, 5. ožujka 1812. i njegovo tumačenje od strane generalnog komesara za pravosuđe. Tim se dekretom od 1. siječnja 1812. u Iliriji preuzima francusko zakonodavstvo, no ono se počelo provoditi veoma sporo, jer nisu donesene odgovarajuće odredbe o zemljišnom pitanju. Načelno su u svakom kotaru imenovani mirovni suci, a u sjedištima pokrajina te u većim gradovima ustanovljeni su prvostupanjski sudovi. U Ljubljani, Zadru i Dubrovniku djelovali su i prizivni sudovi. U trgovačkim postupcima presuđivali su trgovački sudovi u Rijeci, Trstu, Ljubljani i Dubrovniku." Ime i pečat nove države rabe se na dubrovačkom području od ožujka 1810. kada i italsku zastavu zamjenjuje francuska. Garagnin se od tada naziva intendantom, a dotadašnji teritorijalni i sudbeni ustroj ostaje i dalje na snazi. Najznačajnija promjena bila je u tome što su od tada okružja Kotorsko i Korčulansko i stvarno podvrgnuta O upravno teritorijalnom ustroju Ilirskih Pokrajina usp. Đorđo Samardžić, Zatečeno stanje i općinska uprava u Ilirskim provincijama, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, XVII, Zagreb 1967; isti, Provincijska, distriktska i opštinska uprava u našim zemljama za vrijeme francuske vladavine, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, XV, Sarajevo 1967. 11 Décret de 30. septembre 1811. sur l'Organisation judiciaire en Illyrie, Bulletin des lois de la République française no. 396, 1811., Arrête de S.E. le gouverneur général des Provinces Illyriennes du 5. mars 1812., pris sur la proposition de Mr. le baron de l'Empire Coffinhal commissaire général de justice en Illyrie, Trieste, 1812. Prijepis oba dekreta u A.G., posebne pozicije. 155