ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)

Strana - 152

S. Ćosić, Sumarni inventar fonda središnje francuske uprave u Dubrovniku... Arh. vjesn., god. 38 (1995) str. 149-195 su osnovne škole za opismenjavanje, a srednjoškolski Licej po francuskom uzoru ustrojen tijekom svibnja i lipnja, s radom je započeo u prosincu. Licej se financirao dobrima ukinutih ženskih samostana, a komisija Blagog djela upravljala je radom bolnica, nahodišta i zakloništa za siromašne, za čiji se rad brinula i bivša vlast. Uredi središnje uprave nalazili su se u Kneževu dvoru, gdje su uz Garagnina uredovala dvojica tajnika, računovođa (ministro economico), protokolist i pisar.

4 Od svih novih namještenika i dužnosnika zatražena je besprijekorna odanost francuskoj politici, a sve su novoutemeljene komisije, kao i općinska vlast, trebale podnositi redovita izvješća središnjoj upravi. Nova se uprava susretala s nizom financijskih i organizacijskih problema. Najteže je bilo izmijeniti norme i običaje u funkcioniranju javnih djelatnosti. Prijelaz iz komunalnog u općinski sustav vlasti bio je usporen zbog temeljnih razlika između starog aristokratskog sustava i građanskih zasada koje su Francuzi nastojali uvesti. Središnja se vlast bavila i gospodarskim pitanjima stavivši pod izravni državni monopol rad solane u Stonu, te cjelokupnu trgovinu i skladištenje soli. Zbog slabo razvijene građanske svijesti Marmont i Garagnin su se odlučili za kombinirani sustav upravnih i sudbenih institucija u kojima su razmjerno postavljani plemići i građani, a glavni je uvjet bio pristajanje uz načela nove vlasti. Marmontovim dekretom od 31. svibnja (Piano Organico), uređuje se rad dotada osnovanih upravnih institucija, te se uvodi novi sudbeni ustroj uz, još uvijek, stare zakone. Mirovni suci (u sporovima vrijednosti do 270 pjastri) imenovani su u Dubrovniku, Stonu i na Lastovu, a naknadno i u Cavtatu. U Dubrovniku je imenovano sedam članova prizivnog sudišta (Tribunale civile e Commissione di appello). Ovaj je sud presuđivao u svim kaznenim te u građanskim i trgovačkim sporovima iznad 270 pjastri vrijednosti. U Milanu je djelovao revizijski sud, a za sve teže prijestupe konzultiranje izravno Marmont. Dioba vlasti u punom smislu nije provedena čak ni poslije formiranja Ilirskih Pokrajina. Stoga čitavo razdoblje francuske uprave predstavlja u stanovitom smislu upravno pravni provizorij.

5 Administrativno političke poslove na terenu, umjesto dotadašnjih kneževa i kapetana, vrše imenovani delegati u Stonu (za Pelješac i Primorje), na Šipanu (za Elafite), na Lastovu i u Cavtatu (za Konavle). Delegatima je podvrgnuta Narodna straža (Forza teritoriale) kojoj su u središtima delegata zapovijedali sindaci, a u selima seoski glavari. Po Garagninovom planu ustroja komunalne uprave, koji je najprije proglašen važećim u Dubrovniku, a kasnije i u drugim općinama, općinska je uprava bila 4 A.G. 1808. br. 5, F.II, 5,24,25,26. 5 A.G. 1808. br. 2, F.1,

402, sinopsis Marmontove naredbe o upravnom i sudbenom ustroju. Cjelokupan tekst se nalazi u seriji Criminalia, 24, f. 59-62. Članci 1 -7 odnose se na sudbeni ustroj

, a 8-15 na upravu. 152