ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)
Strana - 148
S. Antoljak, Milan Sufflay kao paleograf i diplomatičar, Arh. vjesn., god. 38 (1995) str. 133-148 Sufflayeva sestra Angela zdušno se brinula za bratovu ostavštinu, izradila je kakav-takav popis 31 njegovog rada i članaka, a na kraju svega je dopisala: "I mnoge bezbrojne u svijetu i danas rasijane znanstvene radnje - koje je obećao pobilježiti, no sprij ečio ga - Ubojica - Prokletnik! ! " 78 . Na kraju, možemo samo zaključiti da niti danas ne možemo dati konačnu stručnu ocjenu Sufflayevog znanstvenog rada na polju naše paleografije i diplomatike, jer se time još nitko od naših znanstvenika nije detaljno i objektivno pozabavio. Ali, Sufflayu se mora priznati da je odlično ispekao svoj zanat, iako je ponekad zatajio u pogledu datiranja izvora. Sve te činjenice treba uzeti u obzir kada se kritički bude davala konačna ocjena o njegovom doprinosu našoj i evropskoj historiografiji -na području pomoćnih povijesnih znanosti, a najviše paleografije i diplomatike. Riassunto MILAN SUFFLAY COME IL PALEOGRAFO E DIPLOMATTCO Nel testo è presentata prima di tutto la parte del lavoro e della vita di Milan Sufflay la quäle si riferisce alle scienze storiche ausiliari; ed autore descrive detagliamente gli anni dello studio a Zagreb e Vienna, corne anche i lavori i quali Sufflay aveva eseguito insieme con T. Smičiklas sulla edizione del Codice diplomatico, particolarmente a Budapest. Poi riporta i numerosi detagli sulla nominazione, sul lavoro e sulla fine del lavoro di M. Sufflay come professore delle scienze storice ausiliari a Zagreb, anche le implicazioni politiche collegate. L'autore poi analizza e présenta quasi tutti i lavori di M. Sufflay dal campo della diplomatica, cronologia e paleográfia latina, e poi le relazioni con gli Ungari, specialmente con L. Thallóczy, e le oppinioni sullo stesso argomento degli altri personaggi nella Croazia, e anche suU'atteggiamento di M. Sufflay verso il problema di cosidetta "Pacta conventa". É dato anche uno sguardo al lavoro di Sufflay sulle fonti per la storia di Albánia. Tradotto da Ivan Dovranić HDA, RO M. Sufflay, kut. 13 i 17. 148