ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)

Strana - 133

S. Antoljak, Milan Sufflay kao paleograf i diplomatičar, Arh, vjesn., god. 38 (1995) str. 133-148 Stjepan Antoljak Zajčeva 31 Zagreb MILAN SUFFLAY KAO PALEOGRAF I DIPLOMATIČAR UDK 930.2-05 Sufflay, M. Izvorni znanstveni članak 929 Sufflay, M. U radu je prikazan ponajprije onaj dio djelovanja i života Milana Èufflaya, koji se odnosi na pomoćne povijesne znanosti, pa autor iscrpno prikazuje godine studija u Zagrebu i Beču, kao i poslove što ih je Sufflay obavljao zajedno s T. Smičiklasom na izdavanju Diplomatičkog zbornika, posebno rad u Budimpešti. Nadalje, donosi brojne detalje o imenovanju, radu i prestanku rada M. Èufflaya kao profesora pomoćnih povijesnih znanosti u Zagrebu te političke implikacije s tim povezane. Autor zatim analitički prikazuje gotovo sve radove M. Èufflaya s područja diplomatike, kronologije i latinske paleografije, nadalje odnose s Mađarima, posebice s L. Thallóczyjem te stajališta M. Èufflaya o problemu tzv. pacta conventa. Osim navedenoga, prikazuje i Èufflayev rad na izvorima za povijest Albanije. U ovom radu nećemo govoriti o političkom aspektu ličnosti Milana Sufflaya, za kojega je još 1913. godine list Hrvatski pokret (ili Pokret), glasilo hrvatskih narodnjaka,

1 tvrdio da on i nije Hrvat.

2 Mađarski pak pisac Josip Bajza, napisao je povodom Sufflayeve smrti nekrolog u listu Századok? u kojem piše kako su ga Mađari, iako uvijek svjesni da je Sufflay bio srcem sin svoga naroda, smatrali i svojim te da je bio "najveći Mađar među Hrvatima i zato je bio i najveći Hrvat".

4 Isto 1 Hrvatski pokret, Zagreb, 26. rujna 1913. 2 Hrvatski državni arhiv (dalje HDA), Rukopisna ostavština M. Sufflaya (dalje RO M. Sufflay), kut. 9. 3 Századok, Budimpešta, travanj-lipanj 1931, br. 2. 4 HDA, RO M. Sufflay, kut. 2, II/5, br. 2. 133