ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)
Strana - 109
M. Kukuljica, Novine u pravnom reguliranju zaštite audiovizualnog gradiva... Arh. vjesn., god. 38 (1995) str. 101-113 naslijeđa, velikim su dijelom nestali zbog toga što se vrpce sustavno brišu ili su zbog promjene tehnologije postale nečitljive. Pojedine zemlje poduzele su posebne mjere i napore na ovom području. Francuska svojim planom spašavanja građe na zapaljivoj filmskoj podlozi ostvaruje izvanredne rezultate, a isto se može reći za Nizozemsku i Belgiju. Kad je riječ o situaciji u našoj zemlji, možemo biti zadovoljni činjenicom daje Hrvatska kinoteka trajno zaštitila svu filmsku građu na zapaljivoj filmskoj podlozi prebacivanjem na nezapaljivu filmsku vrpcu (riječ je o građi koja se odnosi na razdoblje od 1903. do 1954), a provodi i druge mjere zaštite, kao što je sustavna izrada trezor kopija te potrebnih izvornih materijala koji zaštićuju originalni negativ slike i tona. Zbog općenitosti preporuke UNESCO-a iz 1980. o čuvanju i zaštiti pokretnih slika, ova Konvencija želi preciznije posebno ukazati na vrlo važne segmente koji nisu pravno definirani. Njena namjera je osigurati obvezu deponiranja kopija filma, zaštitu originalnih materijala, pojačati ulogu nadležnih nacionalnih institucija i jasno definirati pravo korištenja audiovizualne građe. Temeljna stajališta koja proizlaze iz ciljeva Konvencije jesu osigurati zaštitu europskog audiovizualnog naslijeđa i to kao umjetničke forme i istodobno dokumenta o vremenu u kojem je nastalo. Zaštita audiovizualne građe uključuje mjere zaštite i restauracije koje će tu građu učiniti dostupnom sadašnjim i budućim generacijama. Definicija filma preuzeta je iz spomenute Preporuke UNESCO-a i pod filmom podrazumijevaju se pokretne slike zapisane na bilo kojem mediju, bez obzira da li ih prati zvuk ili ne, koje pri projekciji ostvaruju dojam pokreta. Proizvedene su s ciljem komunikacije ili distribucije usmjerene ka gledatelju, ali im svrha može biti i dokumentiranje, tj. bilježenje određenog događaja. Poglavlje o pravu copyrighta U ovoj Konvenciji postoji posebno poglavlje o pravu copyrighta i odnosa arhivskih organizacija prema ovom pravu. Pri Vijeću Europe djeluje posebno udruženje filmskih scenarista i redatelja (FERA) koje vrlo aktivno brine o zaštiti svih autorskih prava vezanih uz određeno filmsko djelo. Prije nekoliko mjeseci takva je udruga osnovana i u Republici Hrvatskoj. Obveza je svake države da u svom zakonodavstvu osigura i zaštiti sva autorska i srodna prava 2 kod reprodukcije ili korištenja audiovizualnog gradiva. U francuskoj i engleskoj terminologiji bliska prava (droits voisins; neighbouring rights), u njemačkoj terminologiji srodna prava (verwandte Schutzrechte) ili u talijanskoj povezana prava (diritti connessi) nisu jedinstveno određena, ali općenito obuhvaćaju tri pravne kategorije: prava umjetnika izvođača 109
