ARHIVSKI VJESNIK 37. (ZAGREB, 1994.)

Strana - 342

Recenzije i prikazi. Arh. vjesn, god. 37 (1994) str. 317-348 Ugarskoj", najiscrpnije obrađuje poslovne uredbe te odluke o arhivima što se odnose na županije. Spominje također i mjere što su poduzete za ustanovljenje županijskih arhiva kao samostalnih kulturnih ustanova nakon II. svjetskog rata. Tri članka koji slijede obrađuju pitanja pisamičkog poslovanja. Tako Jože Žontar u članku "Razvoj sustava poslovanja sa spisima upravnih vlasti do reforme pisamičkog poslovanja 1956", daje povijesni prikaz pisamičkog poslovanja od samih početaka, pa sve do navedene reforme. Obradio je najstarije sustave kronoloških serija spisa, uvođenje registraturnih planova, preobrazbu pisamičkog poslovanja u doba Josipa II, uvođenje osnovnog broja u poslovni upisnik, poslovanje pisarnica u vremenu između dva svjetska rata i nakon II. svjetskog rata. Posebno se osvrće na razvoj sustava u Austriji i u Jugoslaviji nakon 1918, s posebnim obzirom na poslovanje pisarnica na području Slovenije. Nastavkom ove teme smatramo članak Vesne Gotovine "Sustavi poslovanja sa spisima u Sloveniji od 1955. i dalje", jer autorica obrađuje razvoj toga poslovanja od 1955. do objavljivanja Pravilnika o pisamičkom poslovanju iz 1988. Lojz Tršan u članku "Primjeri pisamičkog poslovanja općina i kotara od 1956. nadalje" obrađuje poslovanje ovih nižih državnopravnih organa Slovenije, s posebnim naglaskom na uvođenje kartotečnog sustava 1962. U članku Vande Bezek "Stručna obrada arhivske građe (Razvoj sustava sređivanja dokumentarne građe, sređivanje i popisivanje arhivske građe u arhivima) - Talijanski sustavi 1920-1945", autorica piše o sređivanju dokumentarne građe upravnih organa od 1918. do 1945. na području kojeje nakon I. svjetskog rata Rapallskim ugovorom pripalo Italiji. Ljuba Domik-Šubelj u članku "Nastanak i razvoj organa za unutrašnje poslove Republike Slovenije u razdoblju 1945-1963." daje povijesni prikaz promjena u ustrojstvu ovih organa te njihov djelokrug. Članak "Razvoj matične službe i službe državljanstva građana u Republici Sloveniji 1945-1950" autorice Irene Mrvič, obrađuje nastajanje te organizacijsko i kadrovsko uređenje ovih službi. Navodi pitanja s kojima su se susretale obje službe te njihovo rješavanje, a posebno opisuje oblik i sadržaj tada uvedenih matičnih knjiga i knjiga državljana. U dmgom dijelu časopisa (Članci i rasprave) posebno ističemo članak Bogdana Kolara "Crkveno arhivsko zakonodavstvo u Sloveniji", u kojem autor daje sumarni pregled općeg crkvenog zakonodavstva koje regulira probleme čuvanja i korištenja arhivske građe, a u nastavku naglašava značaj odluka za poslovanje arhiva, što ih je prihvatila i Biskupska konferencija Slovenije 1992. godine. Matevž Kosir u članku "Pokrajinska daska za Kranjsku" govori o svim fazama razvoja ove specifične knjige za upis vlasništva i svih ostalih prava na nekretninama, od početka njenog vođenja 1759, pa sve do ukinuća 1833. kada je uvedena glavna knjiga. Saša Serše piše o polaznicima visokih tehničkih škola, stipendiranima od Pokrajinske skupštine i odbora. Članak Mateja Jeraja "Klub koruških Slovenaca u Ljubljani i njihova arhivska građa od ustanovljenja 342