ARHIVSKI VJESNIK 37. (ZAGREB, 1994.)

Strana - 8

V. Pavliček, Povijest arhiva slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, Arh. vjesn., god. 37 (1994) str. 7-17 Postojanje Varaždina kao Slobodnog i kraljevskog grada značilo je razmjernu samostalnost u rješavanju njegovih unutrašnjih poslova te njegovu pojavu kao političkog, pravnog i gospodarskog subjekta u odnosu prema okolnom plemstvu, varaždinskom vlastelinstvu te Hrvatskom i Ugarskom saboru. Ovakav bogati pravni i gospodarski život grada rano je počeo stvarati pismohranu i izgrađivati kod građana svijest o njenoj praktičnoj vrijednosti. Tako već za prvu polovicu 15. st. postoje zabilježeni podaci o gradskom bilježniku ili notaru koji sastavlja zapisnike, izrađuje odluke i čuva gradski arhiv. Godine 1435. u jednom od prvih velikih požara koji su harali gradom, izgorjeli su i neki spisi u kući varaždinskog prisežnika i bilježnika Danijela.

1 Očito su, dakle, u tom razdoblju spisi čuvani u kućama gradskih bilježnika. Gradski bilježnik kao svog pomoćnika ima i gradskog pisara.

2 Početkom 16. st. Varaždin dobiva kamenu kuću za gradsku vijećnicu, a od druge polovice 16. st. gradska uprava stvarno i djeluje u ovoj zgradi. Najvjerojatnije je već od tada u njoj pohranjen i veći dio isprava, spisa i zapisnika gradske uprave te je postojanje kamene vijećnice odigralo značajnu ulogu u zaštiti ovih spisa kroz stoljeća. No, običaj gradskih bilježnika da dio isprava i spisa na kojima su radili čuvaju u škrinjama u svojim kućama, zadržao se vrlo dugo. O tome nam još polovicom 18. stoljeća govori protest gradskog bilježnika Jurja Horvata, protiv zabrane iznošenja spisa iz arhiva u privatne kuće, jer smatra da ona u sebi sadrži uvredu njegova rada.

3 Sama ova odredba Gradskog magistrata te činjenica da se istom bilježniku u dva navrata nasilno uzimaju gradski spisi, protokoli i pečati iz škrinje u njegovoj kući, ukazuje kako na loše i nesređene prilike u Gradskoj upravi polovicom 18. st. tako i na težnju Gradske uprave da se u arhivu uspostavi red te da se svi spisi čuvaju u gradskoj vijećnici.

4 Sukobi i nesređene prilike u gradskoj upravi krajem 17. i u prvoj polovici 18. st., a i kasnije, odražavaju se i na opće stanje gradske pismohrane i arhiva. Komisija Ugarske dvorske komore, koja je 1750. g. došla srediti ove prilike, utvrdila je između ostaloga da postoji vrlo malo spisa i zapisnika, da su oni nesređeni i "konfuzni" te da ne postoji posebno određeno mjesto za njihovo odlaganje i čuvanje. U okviru svoje zadaće da izradi Statut, ova je Komisija izradila i upute za rad pismohrane te sređivanje i smještanje arhiva. Tako je utvrđeno da se Gradsko poglavarstvo mora brinuti za točno vođenje zapisnika svih sjednica, da gradski bilježnik mora vjerno i potpuno bilježiti sve zaključke sjednica, sve spise i isprave registrirati po alfabetskom redu te ih "najdostojanstvenije" odložiti i čuvati u sobi namijenjenoj za arhiv. Zbog sigurnosti arhiva, ključeve ove sobe čuvat će bilježnik i gradski sudac. Da bi se ova obveza potkrijepila i istakla, u 1 Z. Tanodi, Povijestni spomenici Slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, svez. I, isprava br. 114, str. 143. 2 Z. Herkov, Organizacija uprave grada Varaždina i njezin djelokrug od 15. do 18. stoljeća, u: Varaždinski zbornik 1181-1981, str. 222. 3 Povijesni arhiv Varaždin (dalje PAV), Poglavarstvo grada Varaždina (dalje PGV), 1-1, LXXXIV-42. 4 PAV,PGV,I-l,LXXXVI-28. 8