ARHIVSKI VJESNIK 37. (ZAGREB, 1994.)
Strana - 88
D. Validžić, Prijedlog liste arhivske građe za visokoškolske ustanove, Arh. vjesn., god. 37 (1994) str. 87-99 edukacije označava organizirano učenje. Učenje je proces koji traje čitav ljudski život, a sadržaj ljudskog učenja su znanja, vještine i razvoj sposobnosti (obrazovanje) te vrijednosti, stavovi, interesi i navike (odgoj). Dakle, pojam edukacije obuhvaća pojmove odgoja i obrazovanja. Budući da se školstvo određuje kao institucionalizirana edukacija, njega čine sve institucije (škole i druge ustanove) koje su programski više ili manje povezane zbog ostvarivanja zajedničkih ciljeva. Školstvo u najširem značenju uključuje sve odgojno- obrazovne institucije, od predškolskih do ustanova za obrazovanje odraslih; privatne, javne, svjetovne i vjerske škole; vojne, tvorničke i specijalne škole za osobe sa smetnjama u razvoju. Visokoškolski sustav čine više, visoke škole i fakulteti. Za znanosti koje za svoj predmet imaju edukaciju i školstvo, u svijetu se sve više koristi termin "edukacijske znanosti" 2 , iako u nekim zemljama prevagu još uvijek imaju termini "pedagogija" ili "pedagogijske znanosti" 3 . Oni teoretičari koji koriste naziv "edukacijske znanosti", pod njim podrazumijevaju sve one discipline koje obuhvaćaju edukacijske činjenice i situacije u njihovom povijesnom, društvenom, ekonomskom, tehničkom i političkom kontekstu 4 . U tom smislu pedagoške znanosti su samo podskupina edukacijskih znanosti koje obuhvaćaju još filozofiju edukacije, povijest edukacije, planiranje edukacije, ekonomiju edukacije, etnologiju edukacije, sociologiju edukacije, psihologiju edukacije, psihosociologiju edukacije i školsku demografiju. Dmgi autori 5 u sustav pedagogijskih znanosti uključuju discipline koje proučavaju opće zakonitosti odgoja, posebne zakonitosti odgoja u pojedinim ontogenetskim etapama, te pojedinačne zakonitosti odgoja u pojedinim sociostrukturama. Za naš predmet (lista arhivske građe visokoškolskih ustanova) posebno značajno je mjesto visokoškolske pedagogije u tom sustavu. Visokoškolska pedagogija je specijalna pedagogijska disciplina koja proučava edukacijske granice i mogućnosti u rasponu od mladosti do zrelosti, s posebnim osvrtom na strukturu i funkciju visokog školstva, modernu edukacijsku tehnologiju i tipove sveučilišne nastave. Na sadašnjem stupnju svoga razvoja visokoškolska pedagogija posebno tematizira svoje istraživanje u ovim disciplinama: - filozofija visokoškolske edukacije, - politika visokoškolske edukacije, - ekonomika visokoškolske edukacije, - visokoškolsko pravo, - visokoškolska didaktika, - metodika visokoškolske nastave. 2 Vidi detaljnije - Gaston Mailaret, Uvod u edukacijske znanosti, Školske novine, Zagreb 1989. 3 Vidi detaljnije - Osnovni problemi visokoškolske pedagogije, Školska knjiga, Zagreb 1987. 4 G. Mailaret, nav. djelo, str. 14. 5 Osnovni problemi visokoškolske pedagogije, str. 16-17. 88
