ARHIVSKI VJESNIK 37. (ZAGREB, 1994.)

Strana - 78

M. Pandžić, Some expériences and problems... Arh. vjesn., god. 37 (1994) str. 69-78 identifikaciju i dokumentaciju o eventualnim štetama ili uništenju), zatim mikrosnimanje gradiva (u svrhu zaštite, ali i kao zamjena za uništeno ili oštećeno gradivo) i konačno, premještanje arhivskoga gradiva iz područja zahvaćenih ratom ili prirodnom katastrofom. Gradivo se premješta u zaštićena područja u zemlji, ali često i izvan nje. Pritom postoji velika opasnost od dodatnih oštećenja gradiva tijekom prijenosa ili smještanja u neodgovarajuće prostore (nepovoljniji mikroklimatski uvjeti, vlaga i si.). U nastavku teksta autor navodi više primjera uništenja i teških oštećenja arhiva i arhivskoga gradiva, nastalih tijekom rata u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini. U Hrvatskoj su stradali brojni veoma vrijedni župni, samostanski, školski, općinski i povijesni arhivi, a posebno arhivske zgrade u Osijeku, Slavonskom Brodu, Dubrovniku i Petrinji. U Bosni i Hercegovini najteža razaranja pogodila su Institut za orijentalistiku u Sarajevu (potpuno uništena zbirka orijentalnih rukopisa), Univerzitetsku biblioteku također u Sarajevu te Arhiv Hercegovine i Knjižnicu biskupije u Mostam. Spomenuti su i mnogi drugi primjeri, posebno oni navedeni u časopisu Informatica museologica, br. 23, 1992. te u priručniku za zaštitu kulturnih dobara, autora H. Foramitija, poznatog austrijskog konzervatora. 78