ARHIVSKI VJESNIK 37. (ZAGREB, 1994.)

Strana - 65

M. Rastić, Nacionalni arhivski sustav, Arh. vjesn., god. 37 (1994) str. 63-68 arhiva, direkcija arhiva, ili sve navedene funkcije u središnjoj arhivskoj ustanovi) pokazale su puno opravdanje. Ad 03. Prijedlog Zakona zalaže se za jedinstvenu arhivsku službu u Republici Hrvatskoj. To između ostalog znači da arhivska služba ima punu nadležnost i nad arhivskim i registraturnim gradivom koje nastaje radom Ministarstva obrane, Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva vanjskih poslova i Ureda Predsjednika Republike. Naime, gradivo koje nastaje radom navedenih ministarstava i Ureda Predsjednika Republike nedjeljivi je dio nacionalnog arhivskog fonda. Prema odredbama iz članka 13. još uvijek važećeg Zakona o zaštiti arhivske građe i arhivima, gradivo koje nastaje radom bivšeg Republičkog sekretarijata za narodnu obranu i bivšeg Republičkog sekretarijata za unutrašnje poslove izuzeto je od odredaba navedenog Zakona. Zalažući se za normiranje arhivske službe u Republici Hrvatskoj kao jedinstvene službe, smatramo da je donošenje novog Zakona prilika da se uspostavi jedinstvena služba, bez izuzetaka, što je još jedan od bitnih argumenata da Hrvatska arhivska uprava bude organ Vlade Republike Hrvatske, s obzirom na njen intermimsterijalni značaj. Uostalom, takva je i legislativa i praksa država s razvijenijim arhivskim sustavom i tradicijom. Ad 04. Prema prijedlogu Zakona, u Republici Hrvatskoj zaštita arhivskog gradiva ostvarivala bi se putem Hrvatske arhivske uprave, Hrvatskog državnog arhiva, državnih arhiva regionalnog značaja i drugih arhiva. Po prijedlogu Zakona državni arhivi mogu osnivati svoje sabirne centre pod točno utvrđenim kondicijama. Njihov karakter bi morao imati funkcije "međuarhiva". S obzirom na znatnu liberalizaciju uvjeta za osnivanje novih arhiva, uvjete za njihovo osnivanje utvrđivala bi Hrvatska arhivska uprava kojoj bi pripala i obveza inspekcijskog nadzora nad njihovim stručnim radom. Treba napomenuti da je bilo i prijedloga da se arhivima u Dubrovniku, Zadru, Pazinu i ev. Rijeci prizna status državnih arhiva, s obzirom da nastavljaju državotvornu tradiciju, dok bi ostali arhivi mogli biti i županijski. Od takvih se razmišljanja odustalo, jer: - se predloženim tekstom uređuje jedinstveno financiranje arhiva iz državnog proračuna, uz zadržavanje obveza lokalnih organa uprave da se brinu oko osiguranja adekvatnih spremišnih prostora; - bi se osnivanjem županijskih arhiva bitno narušila cjelovitost i nadležnost postojećih regionalnih arhivskih ustanova s obzirom na novu teritorijalnu podjelu Republike Hrvatske (1); - državni arhivi preuzimaju gradivo nastalo radom svih državnih i javnih službi; - problem preuzimanja arhivskog gradiva nastalog radom državnih sudova u ev. formirane županijske arhive prestaje na taj način postojati. 65