ARHIVSKI VJESNIK 37. (ZAGREB, 1994.)

Strana - 57

J. Kolanović, Osnovna načela i smjernice nacrta novoga arhivskoga zakona, Arh. vjesn., god. 37 (1994) str. 49-61 Kanada, SAD, Meksiko). Treće su pak zemlje preuzele srednje rješenje tako da određeni stupanj autonomije imaju i mjesne upravne jedinice (Belgija, Danska, Francuska, Nizozemska).

15 U organizacijskom pogledu arhivska služba je podvrgnuta ili nekom međuministarskom resoru (Kina, Rusija, Izrael, Austrija, Tunis, SAD) ili određenom ministarstvu (kulture: Danska, Španjolska, Francuska, Nizozemska, Slovenija, Mađarska, Québec; ministarstvu za kulturna i ambijentalna dobra: Italija; unutarnjih poslova: savezni i neki pokrajinski arhivi Njemačke, Švicarske, Slovačke;pravosuđa: Ujedinjeno Kraljevstvo; znanosti: Belgija) ili pak izravno vladi (Irska, Austrija). U svim europskim zemljama postoje zasebne direkcije (ravnateljstva) ili arhivske uprave unutar nadležnog ministarstva ili pri Vladi. Uz ravnateljstvo ili arhivsku upravu u velikom broju zemalja postoji i Arhivsko vijeće. Prema postojećem Zakonu u Hrvatskoj je arhivska služba izravno podvrgnuta Ministarstvu kulture. Kako nije postojalo arhivsko ravnateljstvo odnosno uprava, stručne poslove za cijelu arhivsku službu obavlja Hrvatski državni arhiv (kao matična ustanova). U Ministarstvu kulture za poslove zaštite kulmrnih dobara, uključujući i arhivsku službu, zadužen je jedan od doministara. Programska i financijska pitanja arhivske službe u nadležnosti su Sektora za plan i financije Ministarstva, dok je međunarodna suradnja u nadležnosti doministra za međunarodnu suradnju. Konačno, Arhivsko vijeće nadležno je za cjelokupno usmjerenje arhivske službe, donošenje pravnih propisa, nadzor nad planom i programom rada. Budući da se Arhivsko vijeće sastaje samo prigodice, a nije stalno tijelo, u praksi ne postoji niti jedno upravno tijelo koje vodi trajnu i jedinstvenu brigu za arhivsku djelatnost Republike Hrvatske. Nedavno je Zavod za zaštitu spomenika kulture izdvojen iz Ministarstva kulture u zasebnu Državnu upravu, a Nacionalna i sveučilišna biblioteka Zakonom o visokim učilištima izdvojena je iz Ministarstva kulture i pripojena Sveučilištu u Zagrebu, no tako da sama podnosi izravno prijedlog proračuna. Takva "šarolikost" i nejedinstvenost u ustroju uprave u zaštiti kulturnih dobara poticaj je da se čitavo pitanje ponovno razmotri i dade jedinstven i koherentan sustav. U više navrata predlagano je da svi segmenti zaštite kulturnih dobara (nepokretni spomenici kulture, arhivi, biblioteke i muzeji) u sastavu Ministarstva kulture dobiju zasebne direkcije-ravnateljstva ili uprave. Iz tehničkih razloga te direkcije odnosno uprave mogu biti pri matičnim ustanovama: za arhive (pri Hrvatskom državnom arhivu), za biblioteke (pri NSB), a za muzeje (pri Hrvatskom državnom muzeju). U nadležnost tih uprava - po uzoru na slične direkcije u europskim zemljama - treba staviti sve ono što je danas razdijeljeno na različite nadležnosti unutar i izvan Ministarstva kulture. Nacionalna vijeća za arhive, biblioteke i muzeje ostala bi i dalje savjetodavna tijela. 15 Carol Couture i Marcel Lajeunesse, nav. mj. 3. Za Saveznu Republiku Njemačku usp. Rainer Polley, Variatio delectat; - Die Archivgesetze von Bund und Länder im Vergleich, u: Rainer Polley, nav. mj. 21—47. 57