ARHIVSKI VJESNIK 37. (ZAGREB, 1994.)

Strana - 50

J. Kolanović, Osnovna načela i smjernice nacrta novoga arhivskoga zakona, Arh. vjesn., god. 37(1994) str. 49-61 li je registrirano ili evidentirano". Tu se podrazumijeva poglavito arhivsko gradivo u vlasništvu crkvenih ustanova ili u privatnom vlasništvu, dok je svo ostalo arhivsko gradivo, kako ono u nastajanju (registraturno) tako i arhivsko gradivo u arhivima i dmgim ustanovama praktički bilo "društveno vlasništvo". Odredbe toga Zakona su se prvenstveno odnosile na kategoriju arhivske građe u "društvenom vlasništvu". Arhivsko gradivo koje je nastajalo djelatnošću Saveza komunista Hrvatske bilo je izuzeto od općega nadzora odnosno ostalo je u izričitoj nadležnosti partijskih tijela kako s obzirom na nadzor tako i glede preuzimanja u arhive. Isto je vrijedilo i za arhivsko gradivo "narodne obrane" i Sekretarijata za unutarnje poslove. Ni to gradivo nije bilo u nadležnosti arhivske službe prema odredbama navedenoga Zakona (čl. 13, st. 2 i 3). Konačno, zbog federalnog položaja Hrvatske unutar bivše Jugoslavije Zakon o zaštiti arhivske građe i arhivima nema nikakvih odredaba o arhivskom gradivu koje je nastajalo djelatnošću ministarstva obrane, ministarstva vanjskih poslova, vojnih postrojbi i ustanova te Ureda Predsjednika Republike. Tu je materiju regulirao poseban Zakon o arhivskoj građi federacije. U pripremi nacrta Zakona Povjerenstvo je proučilo arhivske zakone europskih zemalja, posebno Italije, Francuske, njemačkih pokrajina Wurtemberg i Bavarske.

1 Pri analizi međunarodnog arhivskog zakonodavstva Povjerenstvo se služilo usporednom raščlambom međunarodnog arhivskog zakonodavstva koju je izradio Eric Ketelaar za više od 120 zemalja u okviru UNESCO-vog općeg programa informatizacije i UNISIST-a te Programa za rad na dokumentaciji i arhivima (RAMP).

2 Na temelju dosadašnje prakse razvoja arhivskog zakonodavstva u Republici Hrvatskoj i međunarodnog arhivskog zakonodavstva, Povjerenstvo je izradilo prijedlog novoga Zakona o arhivskoj djelatnosti čija načela i osnovne smjernice ovdje iznosimo. 1. Kontinuitet arhivskog zakonodavstva u Republici Hrvatskoj Tradicija modernog arhivskog zakonodavstva u Hrvatskoj seže u 19. st. Već je 1870. 1 Međunarodno arhivsko vijeće u Archívum objavilo je arhivske zakone kao i propise u arhivskoj djelatnosti: La législation archivistique, Europe, u Archívum, 17 (1967), 268; 19 (1969), 258; Afrique, Asie, u Archívum, 20 (1970), 243; Amérique, Océanie, u Archívum, 21 (1971), 239; Archivai législation: 1970'1980,Uv4/"c/ií'vum, 28(1982), 447. Usp. također Rainer Polley (uredio), Archivgesetzgebung in Deutschland. Beiträge eines Symposions, Marburg, Archivschule, 1991. Ovaj zbornik radova sadrži veoma zanimljive priloge o arhivskoj pravnoj problematici, kao npr. pravna pitanja arhivske djelatnosti u zemljama negdašnje DDR, pravna pitanja vrednovanja i korištenja arhivskoga gradiva, pitanja korištenja arhivskoga gradiva i zaštite osobnih podataka na primjeru arhiva bivše obavještajne službe DDR (Stasi-Akten). 2 Archivai and Records Management Legislation and Régulations: A RAMP Study with Guidelines (Paris UNESCO, 1986), str. 117. Francuski tekst: Législation et réglementation en matière d'archives et de gestion des documents. 50