ARHIVSKI VJESNIK 37. (ZAGREB, 1994.)
Strana - 32
B. Zakošek, Razvoj zaštite arhivske građe ... Arh. vjesn., god. 37 (1994) str. 25-48 joj dostavi neku izvornu arhivsku gradu, čiji će prijepisi biti vraćeni u rapski općinski arhiv, dok bi izvornici ostali kod viših vlasti. 37 O pritjecanju arhivske građe u središnje hrvatske kulturne ustanove reći ćemo kasnije nešto više, spomenimo zasada daje već na početku banovanja Ivana Mažuranića, 1873. godine Ivan Kukuljević predložio zakonsku osnovu u smislu preustroja zemaljskog arhiva i o centralizaciji županijskih arhiva u Zagreb, pa tako i arhiva Riječke županije. 38 Tada to zbog financijske preopterećenosti vlade nije bilo izvedivo, ali su kasnije, sredinom 80-ih godina (prema "Izvještaju o primorskim arhivima" Radoslava Lopašića), najvažniji spisi Riječke županije bili smješteni u posebni ormar i određeni za prijenos u Zemaljski arhiv u Zagrebu. 39 Nešto ranije, 1881. godine, postojala je nakana i za prijenos senjskih arhivalija u Zagreb. 40 Ideju o tome "da se spisi ne zasijecajući u dnevnu porabu uprave i sudstva a razpršeni po municipijah i gradovah prenesu u Zemaljski arhiv" zastupa 1875. godine u predstavci JAZU upućenoj Zemaljskoj vladi u Zagrebu i Franjo Rački. 41 Zadnju veću seobu arhivske građe prije osnivanja riječkog arhiva, poduzeo je samozvani korifej talijanskih interesa na Kvarneru Gabriele d'Annunzio, kada je u siječnju 1921. godine registraturu svoje "države", Talijanske regencije Kvarnera, odnio u Italiju. 42 Ponekad su posrednici, kulturni djelatnici i znanstvenici pribavljali pojedine predmete arhivske vrijednosti za središnje kulturne ustanove. Najpoznatiji je slučaj čuvenog Vinodolskog zakona. Ovog je, nakon stoje bio pohranjen u arhivu modmškog kaptola u Novom, Narodnom muzeju u Zagrebu poklonio nadsavjetnik hrvatsko-slavonskog financijskog ravnateljstva E. Mrzljak. 43 Na sličan način su u Zagreb dospjele i neke lošinjske arhivalije. 44 1 za Dvorsku biblioteku u Beču prikupljali su arhivalije neki poznati kulturni 37 Arhivski fond Općine Rab, spis br. 14/1826. 38 M. Gross, Prema hrvatskome građanskom društvu, Nakladni zavod Globus, Zagreb 1992, str. 530. 39 Kada je građa Riječke županije doista prenesena u Zagreb, ne znamo točno. Lopašićev izvještaj je podnesen kraljevskoj zemaljskoj vladi 1886. godine, dakle iste godine kada je županija promijenila ime u Modruško-riječka županija i godinu dana prije nego stoje građa premještena u Ogulin. Danas se veći sačuvani dio arhivskog fonda Riječke županije nalazi u Hrvatskom državnom arhivu. 40 B. Stulli, n. dj., str. 29. 41 B. Stulli, n. dj., str. 30. 42 F. Perroni, n. dj., str. 85. Ostavština G. d'Annunzija, u kojoj svakako ima i građe javne provenijencije, 80-ih se godina nalazila u mjestu Lago di Como u Italiji (vidi Vodič Historijskog arhiva Rijeka, str. 54). 43 B. Stulli, n.dj., str. 18. 44 O tome piše N. Crnković u predgovoru sumarno-analitičkom inventaru arhivskog fonda Općina Veli Lošinj. 32
