ARHIVSKI VJESNIK 37. (ZAGREB, 1994.)
Strana - 27
B. Zakošek, Razvoj zaštite arhivske građe ... Arh. vjesn., god. 37 (1994) str. 25^8 i zbirki i o drugim pokazateljima o arhivskoj građi. Autor uvoda je Nikola Crnković. 7 Naposljetku, pregled razvoja arhivske službe na području Istre, Rijeke i Zadra nedavno je objavio i Petar Strčić u Vjesniku istarskog arhiva. U ovome radu ćemo sažeto prikazati ishode gore nabrojenih članaka, dok ćemo pobliže obraditi razdoblja i tematske sklopove za koje držimo da do sada još nisu dovoljno iscrpno proučeni, to jest razdoblje od osnivanja Arhiva 1926. godine do veljače 1948. godine, kada je Rješenjem Komiteta za naučne ustanove, sveučilišta i visoke škole u Zagrebu br. 1596, osnovana Ispostava zagrebačkog državnog arhiva u Rijeci. I nadalje će manjkavo obrađena ostati povijest zaštite arhivske građe na područjima nadležnosti Povijesnog arhiva Rijeka, koja su između dva svjetska rata potpadala pod Kraljevinu SHS / Jugoslaviju. Povijest zaštite arhivske građe do osnutka prve posebne arhivske ustanove u Rijeci 1926. godine Moguć je različit pristup u prikazu pismenih svjedočenja o skrbi za arhivsku građu javnih pismohrana (općinskih, kotarskih, županijskih-pokrajinskih ili državnih arhiva, sudskih arhiva prvog i drugog stupnja, arhiva različitih javnih ureda i ustanova) na području djelovanja Povijesnog arhiva Rijeka. Držimo razložnom temeljnu podjelu na one aktivnosti koje tvorcima građe nameću više vlasti i na postupke koje su iz vlastitih pobuda sproveli sami tvorci. Začeci i razvoj skrbi za arhivalije na i sa prostora koji pripadaju djelokrugu Povijesnog arhiva Rijeka, bili su određeni brojnim povijesnim datostima zajedničkim za mnoga društva razvijenog Srednjeg vijeka, ali i nekima koje ta područja čine izuzetnim. Veće zanimanje za izradu i čuvanje javnih i privatnih isprava, neprijeporno ima svoje začetke u porastu značaja pismenih dokaznih sredstava u 12. i 13. stoljeću i kasnije. 9 Iz toga razdoblja nema mnogo obavijesti o propisima i praksi zaštite arhivske građe. Ratna i politička previranja često su na našim prostorima imala osim za ljude, pogubne posljedice i za pismohrane te danas nisu iz tog najranijeg doba sačuvane neke veće arhivske cjeline. Poznata su razaranja nastala u sukobu Venecije i Cambraiske lige s početka 16. stoljeća, zbog kojih je u potpunosti zatoren riječki gradski arhiv, a uvjetno rečeno, središnji arhiv feudalnih gospodara Rijeke i okolice od 12. do kraja 14. stoljeća, 7 Vodič Historijskog arhiva Rijeka, Historijski arhivi Pazin i Rijeka, Posebna izdanja br. 7, Pazin-Rijeka 1980, str. 19-46. 8 Petar Strčić, Razvoj arhivske službe na području Istre, Rijeke i Zadra ("sjedinjene općine"), Vjesnik istarskog arhiva, sv. 1, Historijski arhiv Pazin, Pazin 1991, str. 245-258. 9 O tome pišu mnogi. Vidi npr.: Nada Klaić, Povijest Hrvata u srednjem vijeku, Globus, Zagreb 1990, str. 242-243. 27
