ARHIVSKI VJESNIK 37. (ZAGREB, 1994.)

Strana - 22

I. Mustać, Osvrt na povijesni razvoj zaštite arhivske građe... Arh. vjesn., god. 37 (1994) str. 19-23 Senat je prihvatio i potvrdio prijedlog da se imenuju tri plemića koji će što prije sakupiti sve privilegije, spise i pisma izdana u korist grada (concernent' la cauzione délia nostra citta), a koje potječu od bilo kojeg pape, kralja, kardinala ili vladara, i one koji se nalaze u svetim moćima (relikvijama) i one u državnoj riznici ili na bilo kojem drugom mjestu. Kada ih sakupe, neka ih dadu pažljivo prepisati čitkim rukopisom. Senat je donio 15.3.1508. odluku o zaštiti arhivske građe u Nadbiskupskom arhivu (reportum pro libris Cancellariae archiepiscopalis), jer da je obaviješten da se u arhivu nadbiskupije slabo čuvaju registri, da su mnogi oštećeni, poderani, da su mnogima kvinterni istrgnuti i to stoga što nitko nije zadužen da o njima vodi brigu, kao što je to slučaj s registrima državne notarije i kancelarije i drugih ureda. Zato je Senat intervenirao i naredio, uz suglasnost nadbiskupskog vikara, da čuvanje tog arhiva bude povjereno brizi jednog dobrog svećenika kojeg će izabrati Senat na jednoj od svojih sjednica. Senat je odredio da se u nadbiskupskoj palači pronađe prikladno mjesto gdje će relikvije stajati pod ključem, pod prijetnjom kazne od 100 perpera za one koji ih budu iznijeli. (Nažalost 1677. čitav Nadbiskupski arhiv je izgorio.) Uz mnoge odredbe o zaštiti arhivske građe, dubrovačka vlada se brinula i za prepisivanje teško oštećenih registara. U noći između 29. i 30.4.1777. knjigu iz serije Diversa de Foris za 1776. rastrgali su psi. Odmah ujutro Malo vijeće donosi odluku da kancelari sve ugovore prepišu u novi registar i označe na početku knjige daje to prijepis! ali da se oštećeni listovi sačuvaju. Za krađu arhivskih knjiga bile su propisane vrlo oštre kazne. Tako je npr. na sjednici Senata 14.1.1576. donijeta presuda o smrtnoj kazni vješanjem izvjesnog Rofa koji je bio optužen za krađu dva registra iz dubrovačke kancelarije, dok je njegov potkazivač dobio nagradu od 100 dukata. Briga starog Dubrovnika za zaštitu arhivske građe bila je zaista djelotvorna i toj brizi dugujemo današnju cjelovitost arhiva Dubrovačke Republike u obujmu od 650 d/m. Poneke odredbe su takvog značaja da bi i danas njihove formulacije mogle ući u zakonsku regulativu. Summary HISTORICAL DEVELOPMENT OF THE PROTECTION OF THE ARCHIVES IN THE AREA OF THE REPUBLIC AND CITY OF DUBROVNIK In this article it is in concise and documented way illustrated the development of the care for the archive materials in the area of the Republic and City of Dubrovnik from the medieval era (XIII/XIV cent.) untill the fall of the Republic in 1808. The archives of the 22