ARHIVSKI VJESNIK 37. (ZAGREB, 1994.)

Strana - 210

T. Puškadija-Ribkin, Vodeni znakovi papirane zagrebačkoga Stolnog kaptola, Arh. vjesn., god. 37(1994) str. 209-220 ukazuje se potreba za raznim vrstama papira, pa kako bi se trgovcu odnosno potrošaču olakšao izbor, u VZ uklapa se oznaka vrste i kakvoće. Papir je na tržište dolazio obično pakiran po rizmama.

2 Kako bi se olakšalo rukovanje i izbor, svaka rizma bila je umotana u omot na kojemu je bio otisnut prikaz VZ obično ukrašen još nekim pojedinostima vezanima uz vlasnika papirane i vrstu papira.

3 Vremenom se pokazalo da VZ mogu korisno poslužiti i u neke dmge svrhe, tako npr. pomoću VZ mogla se je odrediti starost papira ako se moglo ustanoviti vrijeme, tj. približni raspon godina kada je određena papirana upotrebljavala određeni VZ ili koju njegovu inačicu. Pokazalo se, među ostalim, da se pomoću njih može utvrditi izvornost neke isprave ili knjige, pa su VZ počeli prikupljati i gmpirati, proučavala se povijest i razvoj nekih papirana. Na osnovi toga počela se razvijati filigranologija kao jedna od pomoćnih povijesnih znanosti. Pomoću VZ u slučajevima kada je bila poznata papirana koja je proizvodila papir s određenim VZ, mogla se pratiti raširenost određene vrste papira, tj. posredno pratiti trgovačke puteve, trgovinu papirom, ali uz to i drugih roba. O VZ, njihovu prikupljanju, opisivanju, gmpiranju, proučavanju i primjeni postoji vrlo opsežna literatura. Za nas je nezaobilazan rad Vladimira Mošina "Filigranologija kao pomoćna historijska nauka"

4 u kojem sažima dotadašnja saznanja iz filigranologije. Tome se pridružuje i rad Gerharda Piccarda "Die Wasserzeichenforschung als historische Hilfswissenschaft".

5 Ne manje značenje za nas imaju radovi Viktora Thila

6 i Georga Einedera,

7 jer opisuju, među ostalim, papirane i VZ koji se pretežno spominju i susreću u našim krajevima. Uz ove temeljne, nastaje i više značajnih radova koji ukazuju na to da interes za ovom znanošću ne jenjava.

8 papira nazivao: mola papyracea, mola chartaria, fabrica papyracea, chartopegia (Iat.); paperzki melin (Jambrešić); mlin za papir (slov.); Papiermühle (njem.); paper mili (engl.); bumažnaja meljnica (rus.); moulin à papier, pepeterie (franc.); cartiera (tal.). Kako izričaji: papirni mlin, mlin za papir, papirnica, u suvremenom hrvatskom jeziku mogu imati i drugačije značenje, a tvornica papira asocira na veliki mehanizirani pogon, to bi naziv "papirana" bio najpodesniji. 2 Neki autori tumače da rizma papira ima 1000 araka, kao što je to danas. Govori li se o papiranama i papiru 18. st. treba imati na umu daje u to vrijeme rizma imala 480 araka, tj. 1 bala= lOrizma; 1 rizma = 20 knjiga; 1 knjiga = 24 arka. O tome vidi: Christian Gottlob Täubel, Allgemeines theoretisch-practisches Wörterbuch der Buchdruckerkunst und Schriftgiesserey... Wien 1805. Bd. 1, str. 133. 3 Viktor Thiel, Geschichte der Papiererzeugung im Donauraum. Biberach 1940, str. 99. 4 Zbornik Historijskog instituta JAZU. Sv. 1, Zagreb 1954, str. 25-93. 5 Archivalische Zeitschrift, 52, 1956,62-115. 6 Viktor Thiel, Geschichte der Papiererzeugung und Papierhandels in Steiermark. Graz 1926. 7 Georg Eineder, The Ancient Paper-Mills of the Former Austro-Hungarian Empire and their Watermarks. Monumenta chartáé papyraceae históriám illustrantia VIII. Hilversum: Paper Publications Society, 1960. 8 Vladimir Mošin, Anchor Watermarks. Monumenta chartae papyraceae históriám illustrantia. XIII. Amsterdam: The Paper Publications Society (Labarre Foundation), 1973. 210