ARHIVSKI VJESNIK 37. (ZAGREB, 1994.)

Strana - 16

V. Pavliček, Povijest arhiva slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, Arh. vjesn., god. 37(1994) str. 7-17 jedan od gradskih vijećnika. Ona se vjerojatno odnosila samo na dio arhiva koji nije bio smješten u Gradskoj vijećnici. Do povećanja broja arruvarskc^admimstrativnih činovnika dolazi 1928. godine, kada su odlukom Gradskog zastupstva otvorena dva nova radna mjesta ove vrste.

46 Uz ove službenike postojala je mogućnost da se unajme i tzv. "dnevničari" koji će raditi na poslovima koje redovni službenici neće stići obaviti u redovnom radnom vremenu. Tako su se, zapravo, službenici "arhiva" bavili gradskom pismohranom, a samo povremeno su prema potrebi tražili stare spise. Na sređivanju i evidentiranju starijih spisa, koje u današnjem smislu riječi možemo nazvati arhivom, radili su, uglavnom, povremeno unajmljeni "dnevničari". Za tzv. perovodna mjesta službenici su trebali imati naobrazbu propisanu za kraljevske činovnike prema Zakonu iz 1895. godine.

47 Prema Statutu za gradske namještenike iz 1925. godine bilo je predviđeno 5 pero vodnih radnih mjesta, no u 1927. g. bila su popunjena svega dva.

48 Odlukom gradskog zastupstva 1928. godine povećanje broj arhivsko-administrativnih činovnika s 5 na 7 činovnika.

49 Tek u 19. st. počinje se ova građa intenzivnije koristiti i za povijesna istraživanja. O tome nam govori i veći broj zamolbi za posudbu građe od strane Zemaljskog arhiva u Zagrebu i pojedinih naših znamenitih povjesničara i historiografa. Na temelju građe ovoga Arhiva objavio je gradski vijećnik Ladislav Ebner 1827. prvu povijest grada Varaždina pod naslovom "Historisch, statistisch, topographische beschreibung der Koenigl. Freistadt Varasdin". Početkom našeg stoljeća pisao je, velikim dijelom na temelju građe gradskog arhiva, "Povijest grada Varaždina" povjesničar Rudolf Horvat. Dijelom na temelju ove građe pisane su i dvije knjige o Varaždinskoj županiji objavljene krajem prošlog i početkom ovog stoljeća. Kasnije su na osnovi ove građe objavljeni mnogi radovi o povijesti grada i njegove okolice. Rad na objavljivanju Zapisnika Poglavarstva grada Varaždina započet četrdesetih godina našega stoljeća nastavlja se i danas te nam svjedoči da su u ovim knjigama zabilježeni mnogi događaji od važnosti ne samo za grad već i za cijelu tadanju Kraljevinu. Mnogobrojni ovdje prikazani podaci govore nam o stoljetnom nastojanju na poboljšanju triju osnovnih činitelja razvoja arhivske djelatnosti, naime, izgrađenom i dosljedno poštivanom sustavu sređivanja isprava i spisa, jedinstvenom i uređenom prostoru za rad pismohrane i čuvanje arhivske građe te osiguranju dovoljnog broja djelatnika izobraženih za ove poslove. Za prijevod spisa na latinskom jeziku te pomoć pri utvrđivanju sustava odlaganja spisa u 18. st. zahvaljujem se prof. Ivi Sliškoviću. 45 PAV, PGV.br. 124/1832. i 14093/1892. 46 PAV, PGV, Knjiga sjedničkih zapisnika 1931., Sjednica od 17. srpnja, članak 88, točka 26. 47 Statut Slobodnog i kraljevskog grada Varaždina ob unutarnjem uređenju gradske uprave, 1896., str. 46. 48 Knjige sjedničkih zapisnika PGV 1928., Sjednica od 1. rujna, članak 30. 49 Knjiga sjedničkih zapisnika PGV 1931., Sjednica od 17. srpnja, članak 88, točka 26. 16