ARHIVSKI VJESNIK 37. (ZAGREB, 1994.)

Strana - 10

V. Pavliček, Povijest arhiva slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, Arh. vjesn., god. 37 (1994) str. 7-17 registrator te da mu se poveća plaća s 40 na 70 forinti godišnje. Savjetuje da se uposli još jedan pisar s plaćom od 40 forinti. Bilježnik je predložio i sustav sređivanja isprava i spisa. Isprave treba razvrstati na serije, unutar serija složiti ih kronološki "tako da novije budu uvijek dostupnije pisaru". Kao skupine odnosno serije predlaže: seriju parnica u kojima posebno treba razdvojiti civilne od krivičnih, serije o skrbništvu nad siročadi, o upravljanju gradskim dobrima, o vojnim porezima, o upravljanju svratištima, kraljevske, namjesničke, banske i Kraljevskog vijeća naredbe i odluke, zatim serije oporuka, kupoprodajnih ugovora, ostalih ugovora, izvješća, molbi, sudskih opomena i predstavki te korespondencije. Na poleđini isprava treba ispisati kratki sadržaj i nadnevak (dan mjesec i godinu) te iznad toga napisati tekući broj prema kronološkom slijedu i, kako bilježnik kaže, "takav da se prema zapisniku lako može pronaći neki dokument". Predlaže se i izrada kazala za pojedine serije, ali i jednog općeg kazala u kojem bi bile obuhvaćene sve serije alfabetskim redom. Za notarske spise, koji svakodnevno stižu sa zasjedanja magistrata predlaže "da se srede na sličan način" tj. razdiobu po grupama, serijama, razredima (classes), uz ispisivanje kratkog sadržaja na poleđini te označavanje brojevima unutar serija. Za zapisnike predlaže izradu kazala. Što se tiče smještaja spisa, predlaže otvorene police, a ne ladice u kojima su spisi bili izloženi "moljcima i gnjiljenju". Opisuje i zadaće bilježnika ili podbilježnika, tj. pomno sastavljanje spisa sa zasjedanja magistrata, zapisnika, sređivanje samih materijala zapisnika prema uzoru na stare kancelarije (dikasterije), tj. podjelu na pravnu, političku i ekonomsku građu te paralelnu izradu kazala za zapisnike po alfabetskom redu i po broju. Navodi da na kraju godine zapisnik s kazalom mora biti uredno napisan i odložen u arhiv. Isti je gradski bilježnik predlagao da se u vijećnici uredi i stan za pisara kako ovaj ne bi morao nositi spise kući, što je do tada, očito, bila praksa koja je vjerojatno prouzročila i gubitak niza spisa. No, kako je u vijećnici nedostajalo prostora, predlaže se da za pismohranu bude prilagođen novi prostor. U tom prostoru trebao bi raditi bilježnik s gradskim pisarom i još jednim službenikom. Ovo mišljenje pretresano je na sjednici Magistrata 17.XI.1768. te je poslano na odobrenje Kraljevskoj ugarskoj komori koja gaje iste godine u potpunosti i prihvatila te pokazala spremnost za financiranje izgradnje novog arhivskog spremišta na predloženom mjestu. Kada 1770. g. Hrvatsko kraljevsko vijeće provodi anketu o stanju u arhivima naših županija i slobodnih kraljevskih gradova, varaždinski Magistrat ponovno izvješćuje o lošem stanju u arhivu, ali navodi da se radi na njegovom sređivanju u skladu s već opisanim prijedlogom. Ovom izvješću priložen je i prijedlog iz 1768. godine.

9 Tako su opće upravne reforme druge polovice 18. st. bitno utjecale i na sređivanje stanja u varaždinskom gradskom arhivu. Najstariji dio spisa, tj. onaj od 1700. do 1773. g. dijelom je i danas razdijeljen prema 9 HDA, Hrvatsko kraljevsko vijeće, E-491770. g. 10