ARHIVSKI VJESNIK 36. (ZAGREB, 1993.)

Strana - 8

M. Pandžić, Povodom 350. obljetnice izrade škrinje povlastica/sloboština - »arhiva« Kraljevstva Hrvatske (1643-1993). Arh. vjesn., god. 36 (1993) str. 7-21 Arhiva, a nakon preseljenja NSB u novoizgrađenu zgradu, Hrvatski državni arhiv smjesti u prostorije NSB na Marulićevom trgu u Zagrebu. Svaka obljetnica, pa tako i ova 350. od izrade hrastove škrinje za čuvanje povlastica ili "cistae privilegiorum" Kraljevstva Hrvatske (ili "Regni Sclavoniae), ima svoje znakovito, simbolično, ali i prvotno povijesno značenje. Ovo prvotno povijesno značenje svoju vrijednost i tradicionalni značaj nalazi u samom predmetu izrađenom s posebnom bravom i poznata tri ključa, tako da nijedna osoba, ma kako pouzdana bila, nije mogla sama otvarati ovu škrinju i uzimati iz nje isprave, povelje, pravne dokumente ili "sloboštine", kako povlastice prevode mnogi autori (pavlin I. Belostenec u svom djelu "Gazophvlacium", pa i isusovac Jambrešić u "Lexiconu"). Čitav taj sustav ključeva i osiguranja govori o stalnoj i osobitoj brizi za čuvanje i sigurnost isprava "pro fideli conservatione" (istaknuo M.P.), kako se to na jednom mjestu kaže u saborskim zaključcima, ili "pro tutiori conservatione" (istaknuo M.P.), kako se naglašava u jednom drugom tekstu zaključaka Hrvatskog sabora iz 1579. godine. 1 Sve su se ove različite mjere svodile na poboljšanje uvjeta sigurnosti. Sačuvana nam je također i uputa za korištenje ključeva škrinje povlastica, koja precizira i postupak otvaranja te zatvaranja škrinje: "Cista haec aperitur impositis 1° Banali, deinde Protonotariali, ac tandem vice Banali clavibus. Clauditur au tem facta ad nodos lucidos duos, in sera prostantes, impressione et dimissione portae cistae." 2 Drugo, bolje rečeno danas prvo značenje za nas, ova škrinja ima zbog pitanja smještaja predragocjenih izvornih dokumenata - "memorije jednoga naroda", kako danas najčešće definiramo arhivsku građu i arhive te njihovu važnost za današnjicu i sutrašnjicu. Naime, Hrvatski državni arhiv još uvijek nema svoj odgovarajući, suvremeni prostor. O tome danas mislimo uz ovu 350. obljetnicu škrinje povlastica nekadašnjeg "arhiva" 17. st. Povodom ove arhivske 350. obljetnice, možemo se, polazeći od svečanog dana 23. prosinca 1643. godine, ukratko prisjetiti i nekih drugih dana, godina i mogućih obljetnica od srednjega vijeka do dvadesetog stoljeća, vidjeti koji su to važniji datumi, događaji i spomeni pojmova "custodiae" zaštite ili "conservationis" čuvanja, kako su se sve ovi izrazi tijekom stoljeća spominjali i upotrebljavali. Nekoliko takvih važnijih podataka vrlo kratko navodi i Ferdo Šišić u uvodnom dijelu svoje poznate "Povijesti Hrvata u vrijeme narodnih vladara", u poglavlju pod naslovom Izvori hrvatske povijesti. Osim škrinje privilegija, Šišić na tom mjestu navodi i najstariju zabilježenu škrinju s ispravama vjero1 Usp. Ferdo Šišić, Hrvatski saborski spisi (Acta Comitialia), Zagreb 1917, vol. IV, str. 26. 2 Hrvatski državni arhiv (HDA) u Zagrebu, Škrinja povlastica, Uputa iz 17. st. za otvaranje i zatvaranje škrinje, b.b. 8