ARHIVSKI VJESNIK 36. (ZAGREB, 1993.)
Strana - 86
J. Kolanović, Hrvatsko običajno pravo... Arh. vjesn., god. 36 (1993) str. 85-98 njovjekovne Hrvatske. Svi su ti zbornici nastali sa svrhom da se "sačuvaju stari i uobičajeni zakoni" kako bi se oni mogli i dalje "obdržavati" te "potomci ubuduće ne dvoume o tim zakonima". Upravo tim se riječima u preambuli Vinodolskog zakona iznosi razlog radi kojega je donesena odluka da izabrani predstavnici "iz svakoga grada vinodolskoga... zapisu sve dobre stare običajne zakone vinodolske". Karakter tradicije jasno je utvrđen riječima da su taj posao imali učiniti "oni za koje su znali da se bolje spominju zakona svojih otaca i što su čuli od svojih djedova". 2 Dok je Vinodolski zakon nastao iz potrebe da se sankcioniraju "običaji odnosa između vinodolske vlastele i njihovih podložnika", pa stoga predstavlja "kazneno-običajno pravo jednog hrvatskog vlastelinstva" 3 , Poljički statut, Novigradski zbornik i Vransko običajno pravo sadrže običaje kojima su uređivani gospodarske—društveni odnosi hrvatskih srednjovjekovnih zajednica na širem zadarskom području i u Poljicima. Mihael Viviani, sudac kastruma Vrane te predstavnici svakoga sela podastrijeli su 1453. "kapituie" svojih povlastica, isprava i običaja zadarskom knezu Lovri Lauredano i kapetanu Benediktu de Mula da ih oni potvrde, držano u Poljičkom statutu i Novigradskom zborniku dosada je najtemeljitije obradio M. Barada, Starohrvatska seoska zajednica, Zagreb 1957. U tom je radu objelodanio tekst i prijevod Novigradskog zbornika (str. 158-177); M. Pera, Poljički statut, Split 1988. Usp. posebno: Postanak, karakteristike, tekst i prijevod Poljičkog statuta (str. 387-554); M.M. Frejdenberg, "Vranski zakonik". Novi spomenik hrvatskog običajnog prava. Radovi Instituta JAZU u Zadru 18 (1971), 323-341; T. Raukar, Marginalije uz novootkriveni "Vranski zbornik" iz godine 1454, Historijski zbornik XXV-XXVI (1972-1973), 369-375; S. Antoljak, Vransko običajno pravo, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru 18 (1979), Razdio društvenih znanosti (8), 167-219. S. Antoljak je ujedno objavio i Zadarski katastik 15. stoljeća (Starine 42, Zagreb 1949, 371-417) u kojem su također mnogi elementi običajnog prava za šire zadarsko područje (Ljuba i Vrana). 2 Tekst Vinodolskog zakonika navodimo prema prijevodu V. Štefanića što ga donosi M. Barada, Hrvatski vlasteoski feudalizam po Vinodolskom zakonu, Zagreb 1952, 96-132. Uvodni tekst u cjelini glasi: "Budući da ljudi često uviđaju, da treba čuvati svoje stare i uobičajene zakone, zato svaki pojedini i svi ljudi vinodolski želeći one stare dobre zakone potpuno ih obdržavati, koje su njihovi stariji nepovrijeđene izvršavali, skupiše se svi zajedno, kako crkveni, tako prosti ljudi. Svršetkom redovito održane skupštine u Novom Gradu u prisustvu toga istoga kneza Leonarda gore spomenutoga biše izabrani iz svakoga grada vinodolskoga, ali ne općenito sve stariji, nego oni, za koje su znali, da se bolje spominju zakona svojih otaca i što su čuli od svojih djedova. Te njima narediše i zapovjediše obaveznim načinom da zapisu sve dobre stare običajne zakone vinodolske, kojih bi se mogli sjetiti ili doznati od svojih otaca i djedova gore rečenih, tako da se od sada unaprijed mogu izbjeći pogreške u tim stvarima, a njihovi potomci u buduće da ne dvoume o tim zakonima . 3 M. Barada, Starohrvatska seoska zajednica..., 155. 86
