ARHIVSKI VJESNIK 36. (ZAGREB, 1993.)

Strana - 79

M. Kukuljica, Metode, mjere i otvorena pitanja zaštite filmske grade. Arh. vjesn., god. 36 (1993) str. 69-84 Ovu akciju stvaranja vlastitog fonda klasičnih djela filmske umjetnosti morat će djelotvornije potpomoći Ministarstvo prosvjete i kulture, jer bez takvog filmskog fonda nemoguće je izvršiti sve obveze na području filmskog obrazovanja te širenja filmske kulture u Republici Hrvatskoj. Akcija započeta 1985. godine pokazala je koliko je ona s današnjeg stajališta bila opravdana i potrebna. 4. Izrada trezor kopija najznačajnijih filmskih ostvarenja hrvatske kinematografije u svrhu trajne zaštite filmske baštine (1953—1979) Kinoteka Hrvatske je 1981. godine, sagledavši sve probleme i metode zaštite pojedinih filmskih naslova, pored prioritetnog zadatka spašavanja zapaljive filmske građe, iznalaženja rješenja za prebacivanje i trajno zaštićivanje filmova na starim formatima 9,5 mm i 8 mm, kao prioritet utvrdila i potrebu izrade trezor kopija najznačajnijih hrvatskih dugometražnih igranih i kratkometražnih, posebice animiranih i dokumentarnih filmova. Naime, funcija čuvanja nove nekorištene kopije, tzv. trezor kopije, posebno je naglašena i utvrđena kao obveza filmskih proizvođača u Zakonu o kinematografiji, što je posljedica stajališta Međunarodnog udruženja filmskih arhiva koje je 1970. godine potvrdio i UNESCO svojom posebnom Preporukom na Generalnoj skupštini održanoj iste godine. Upravo zbog iskustava mnogih drugih zemalja o velikoj opasnosti da se čak i originali novoproizvedenih filmova oštete zbog nepažnje, neadekvatnog čuvanja te pretjeranog korištenja originalnih izvornih materijala, ova obveza ušla je u zakone gotovo svih zemalja. Nažalost, ima primjera da su originalni izvorni materijali radi kopiranja u svrhu prodaje slani čak izvan zemlje što je kažnjivo, a vrlo je precizno formulirano kao stroga zabrana u novom Nacrtu zakona o arhivskoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Najnovija činjenica zaista zabrinjava. Naime, došlo je do teških oštećenja i pojave gljivica na originalnim izvornim materijalima produkcije dugometražnih igranih filmova Jadran filma i to dijela produkcije ne starije od deset godina. To ponovno otvara pitanje osiguranja 1.000 m

2 (Kinoteka Hrvatske raspolaže sa samo 200 m

2

) adekvatnog spremišnog prostora za potrebe Kinoteke Hrvatske kako bi ona mogla u cijelosti provesti ovu odredbu Zakona o kinematografiji, tj. preuzeti sve originalne izvorne materijale koji su pohranjeni kod producenata u neadekvatnim i vlažnim spremištima. Od 1981. godine sustavnim radom Kinoteka Hrvatske uspjela je izraditi trezor kopije za 114 naslova dugometražnih igranih filmova, 213 animiranih filmova te 190 dokumentarnih i kratkih igranih filmova. 79