ARHIVSKI VJESNIK 36. (ZAGREB, 1993.)

Strana - 210

M. Peremin, Spisi komercijalne uprave za Senj, Karlobag, Kraljevicu i Bakar... Arh. vjesn., god. 36 (1993) str. 207-221 Senj

5 je pod trgovačku (komercijalnu) upravu Intendance, odnosno Dvorskog trgovačkog vijeća došao 1752, a Karlobag 1754. godine

6

, dok su Kraljevica i Bakar došle 1749. godine pod upravu Bankalne ministerijalne deputacije odnosno Bankovne komisije (Banco Commision; Banco Ministerial Deputation), koja je upravu i nadzor nad tim imanjima povjerila Bankalnoj administraciji za prihode sa sjedištem u Ljubljani ( Banco Gefühlen Administration) - do 1754. godine.

7 Primorska imanja pripadala su u gospodarskom pogledu Bankovnoj komisiji sve do 1766.

8 godine kad su predana Komerciju (Komercijalu - Commercial).

9 Trgovačko vijeće i Intendanca u Trstu, kao i ostali organi trgovačke vlasti ukinuti su 1776. godine, a time je ukinuto i teritorijalno jedinstvo Austrijskog primorja. Rijeka i Hrvatsko primorje neposredno se utjelovljuju Hrvatskoj, odnosno Ugarskoj. Time se mijenja i položaj Senja, Karlobaga, Kraljevice i Bakra, koji ulaze u sklop Vojne krajine. No već iduće godine, Kraljevica i Bakar izuzeti su iz Vojne krajine i pripojeni novostvorenoj Severinskoj županiji.

10 Severinska županija

11 nije bila dugog vijeka, jer ju je 1786. ukinuo Josip II. Tada je njezin najveći dio pripojen Zagrebačkoj županiji, a Rijeka i Vinodolski pojas izdvojeni su u tzv. Ugarsko primorje (Littorale Hungaricum). Luke Senj i Karlobag bile su uključene u teritorij Vojne krajine gdje će ostati sve do njezinog razvojačenja (1871). Nova upravno-teritorijalna podjela na ovom području imala je za posljedicu i podjelu spisa komorsko-bankovno-trgovačkog razdoblja. Jedan dio spisa preuzela je Ugarska komora, a drugi, manji dio, Dvorsko ratno vijeće. O tome svjedoče i dva fonda o kojima je u članku riječ: fond "Commercialia" i fond "Uprava primorskih dobara" (zapravo serija "C" toga fonda). Fond "Commercialia" je nastao djelovanjem Trgovačkog direktorija (Commercial-Directoriuma) i drugih središnjih trgovačkih tijela, a spisi se odnose na trgovačke prilike, brodarstvo i komercijalnu upravu u Senju i Karlobagu. 5 Vidi: I. Karaman, Ekonomske prilike Senja i Karlobaga u XVIII i XIX stoljeću u: Jadranske studije, Rijeka, 1992, str. 29-61; isti, Prilog za povijest Senja i Karlobaga u dr. pol. XVIII st, Historijski zbornik XIX-XX, Zagreb, 1966-1967, str. 106-107; A. Buczynski, Trgovački pomorski grad Senj i Tršćanska trgovačka intendanca (1752-1775), Senjski zbornik 18, 1991, 205-216. 6 Vidi sumarni popis fonda "Commercialia" u prilogu. 7 B. Zmajić, Sređivanje fonda..., nav. dj, str. 407. 8 Vidi sumarni popis serije "C" fonda Uprava primorskih dobara (Acta Buccarana) u prilogu. 9 I. Karaman, Privredni život..., nav. dj, str. 57. 10 I. Karaman, Jadranske studije, Rijeka, 1992, str. 63. 11 Severinska županija bila je podijeljena u četiri kotara: trgovački (Rijeka, Bakar, Bakarac i Kraljevica), primorski (vinodolski kraj do Novog), te brodski i kupski (naselja i posjedi u unutrašnjosti do Karlovca). 210