ARHIVSKI VJESNIK 36. (ZAGREB, 1993.)

Strana - 19

M. Pandžić, Povodom 350. obljetnice izrade škrinje povlastica/sloboština - »arhiva« Kraljevstva Hrvatske (1643-1993). Arh. vjesn., god. 36 (1993) str. 7-21 rukopisu spominje se kao zasebna skupina "Privilégia Regni" ('Povlastice Kraljevstva') pod brojem 1. Posljednji popis s točnim datumima i regestima izradio je Ivan Bojničić, ravnatelj Zemaljskog arhiva, a popis je objavljen u tada novom arhivskom časopisu - Vjesniku Zemaljskog arhiva za godinu 1899.

39 Godine 1875. radi se nova revizija povlastica Kraljevstva, nakon što je Ivan Bojničić postao ravnateljem Zemaljskog arhiva.

40 Povlastice su, prema zaključku Hrvatskog sabora od 23. svibnja 1832. bile prepisane, a prijepise ili transumpte ovjerovio je Zagrebački kaptol, kao vjerodostojno mjesto 1832. i 1833. godine.

41 Ovi se prijepisi danas čuvaju u Arhivu HAZU u Zagrebu.

42 Povlastice Kraljevstva dijelom su i objavljene u velikom zborniku Ivana Kukuljevića "Iura Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae - Privilégia et libertates Regni",

43 a dijelom ih je preveo i objavio Bogoslav Šulek u svojoj knjizi "Naše pravice".

44 Uz druge isprave, prijevode B. Šuleka je dijelom prenio Petar Požar u novijem djelu "Hrvatske pravice".

45 Na kraju, potrebno je još jednom naglasiti da je škrinja povlastica u 17. st. mogla čuvati isprave i saborske protokole 16. i 17. st., kao mjesto gdje je bilo pohranjeno povijesno pamćenje hrvatskog naroda, temeljni dokumenti kojima se štitila opstojnost hrvatske države i njezinih stečenih prava. Upravo radi zaštite tih prava često se posizalo u "škrinju" potvrđujući tako njezino izvanredno značenje. Danas se stoga prisjećamo i 80. obljetnice izgradnje prvog namjenskog prostora za Zemaljski arhiv (i Nacionalnu i sveučilišnu 39 I. Bojničić, Škrinja privilegija Kraljevine, VZA, Zagreb 1899, god. I, sv. 4, str. 209-230; usp. također i M. Pandžić, n. dj., str. 24. 40 M. Pandžić, n. dj., str. 24, bilj. 71 (HDA, Zemaljska vlada, Predsjedništvo, br. 4132/1896). 41 V. Zaključci Hrvatskog sabora, sv. XI, Zagreb 1976, str. 150-151, art. XIV; usp. također M. Pandžić, n. dj, str. 24, bilj. 68. O izradi prijepisa, transumpta ovjerovljenih od Zagrebačkog kaptola, donio je Hrvatski sabor zaključak već 1698. godine na svojem zasjedanju od 3. travnja, u articulus "Quartus": "Plurima Regni Privilégia ne successu temporis vetustate etiam illegibilia évadant, coram venerabili Capitulo zagrabiensi transumenda (istaknuo M.P.) in forma libelli censent et resolvunt domini deputati, idque medio egregii Georgii Belle, quem pro laboré suo Regni Exactor contentabit; Privilégia autem ipsi iuxta regestrationem et specifícationem per partes dabuntur, et in übrum inserta, ac compillata denuo, et protinus reponantur ad cistam Regni."; v. Zaključci Hrvatskog sabora, sv. II, Zagreb 1958, str. 173. Nije međutim poznato da U su tada neki prijepisi zaista i učinjeni. 42 Arhiv HAZU, sign. D-CXLVII, br. 1-143; v. bilj. 41. 43

1. Kukuljević, Iura regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, Zagreb 1861, vol. I—III

. 44 B. Šulek, Naše pravice, Zagreb 1868. 45 P. Požar, Hrvatske pravice, Split-Zagreb 1990. 19