ARHIVSKI VJESNIK 36. (ZAGREB, 1993.)

Strana - 188

B. Stanišić, Odsjek IV-B res. za pogranična redarstvena satništva... Zemaljske vlade u Zagrebu. Arh. vjesn., god. 36 (1993) str. 181-206 Senj); općine Bakarac, Trsat, Hreljin, Kraljevica i Krasica - u kotaru Sušak; općine Drivenik, Bribir, Crikvenica, Selce, Novi i Krmpote - u kotaru Crikvenica; općine Sv. Juraj, Krivi put i Jablanac - u kotaru Senj; i napokon općinu Karlobag upravnog kotara Gospić. Ispostave pograničnog redarstvenog satništva na Sušaku bile su: - U Crikvenici. Ova ispostava je bila teritorijalno nadležna za područje općina Drivenik, Crikvenica i Selce; - u Novom (područje djelovanja: Novi, Krmpote i Bribir); - u Senju (područje djelovanja: grad Senj, općine Sv. Juraj i Krivi put); - U Karlobagu (područje djelovanja: općine Jablanac i Karlobag). OSNIVANJE SREDIŠNJIH UREDA ZA DEFENZIVNU DOGLASNU SLUŽBU U prvim mjesecima 1914. godine, dakle uoči izbijanja I. svjetskog rata, uhodarstvo u Monarhiji se, prema ocjeni ratnog ministarstva u Beču, razmahalo u tolikoj mjeri da su postale neophodne energične obrambene mjere. Vođenje defenzivne doglasne službe (defensive Kunschaftsdienst) postalo je, zbog enormnog porasta slučajeva špijunaže, veliko opterećenje za vojne urede - prvenstveno za glavna obavještajna mjesta (Haupt K. Stellen) i za Evidencijski biro generalštaba (Evidenzbureau d. Gstb.), pa se ovi uredi pored mnogih svojih važnih zaduženja više nisu mogli baviti u dovoljnoj mjeri ofenzivnom doglasnom službom (offensive K. Dienst). Kao neizbježno nametnulo se rješenje da upravo organi sigurnosti .(Sicherheitsbehörden) preuzmu u svoj djelokrug i - defenzivnu doglasnu službu, i to ne samo kao izvršioci naloga vojnih oblasti kao do tada, nego da sami preuzmu inicijativu u obavljanju defenzivne doglasne službe (pravovremeno otkrivanje špijuna i špijunskih gnijezda, neumoljivo dalje gonjenje i nadziranje iz zatvora otpuštenih ili inače kao uhoda raskrinkanih osoba, kako bi se onemogućilo da na drugom mjestu nastave svoju podrivačku djelatnost. Stoga je u Beču 18. svibnja 1914. godine, na inicijativu ratnog ministarstva, održano savjetovanje o organizaciji kontraobavještajne službe u Monarhiji odnosno o osnivanju »Središnjih ureda za defenzivnu doglasnu službu« u Beču, Budimpešti, Zagrebu i Sarajevu i njima pripadajućih glavnih ureda.

12 Tom prilikom su predstavnici, mahom voditelji Središnjih ureda koji su tada bili u nastajanju, podnijeli izvještaje o svom radu. Za zemlje zastupane u Carevinskom vijeću, Središnji evidencijski ured u Beču (Zentralevidenzstelle) ustrojen je pri c. i kr. Policijskoj direkciji u Beču. Na savjetovanju je utvrđeno da počne s radom L VI. 1914. godine, zajedno sa svojim (pripadajućim) Glavnim uredima (Hauptstelle): 1. Redarstveno ravnateljstvo u Beču (die Polizeidirektion in Wien) koji je bio teritorijalno nadležan za Donju Austriju, Gornju Austriju, Salzburg, štajersku, Moravsku (Möhren) i Šleziju; 12 Usp. Protokoll über die Konferenz: »Schaffung der Zentral- und Hauptstellen für den defensiven Kundschaftsdienst in Mai 1914.«, predmet br. 9/1914., s.d.d.s., kut. 1. 188