ARHIVSKI VJESNIK 36. (ZAGREB, 1993.)

Strana - 16

M. Pandžić, Povodom 350. obljetnice izrade škrinje povlastica/sloboština - »arhiva« Kraljevstva Hrvatske (1643-1993). Arh. vjesn., god. 36 (1993) str. 7-21 cisco Orehoczi, Moyse Zaboki, sub iuramento sabatho proxime futuro in eodem castro sub iuramento strictissimo solius personae illos fideliter et sine fraude ac dolo uni versas literas, quae extra privilegia eorundem in castro olim post mortem iam fatae condam domine invenerunt, producant et quod nullas omnino subticuissent aut subtraxissent, neque apud manus suas esse vel exquisito aliquo dolo aliis dedisse aut illos conscios esse easdem apud manus alienas existere, expeditoriae vero dabuntur a capitulo Zagrabiensi super perceptis praedictis et Chasmensi etiam, quas literas iidem regni deputati ad manus capituli Chasmensis assignabunt et idem capitulum praedictis conservatoribus expeditorias dabunt."

26 Iz ovoga je teksta vidljivo da su uz suvremenog protonotara, a u to vrijeme (1600-1602) bio je to Gasparus Petrichewych de Myketincz,

27 dokumente i javne isprave čuvali i viceban te Čazmanski kaptol, koji je pred Turcima prenesen 1594. u Zagreb, kao i Zagrebački kaptol kojem su bile povjerene na čuvanje i povlastice Kraljevstva. Ukoliko pak isprave ne budu predane, odnosno izručene na čuvanje Čazmanskom ili Zagrebačkom kaptolu, određeno je da se krivci sudski proglase "zadržavateljima i utajivačima" ("detentores et occultatores") povjerenoga im blaga. O tome će sam ban izvijestiti Sabor na prvoj idućoj sjednici te odrediti sudište za prekršitelje, na koje će ovi biti pozvani od Zagrebačkog kaptola. Cijela ova dosta složena procedura pokazuje da se građa (i najvrednije isprave) pažljivo čuvala, a da su se uvijek tražile povjerljive i veoma odgovorne osobe za preuzimanje, odnosno povrat isprava. Nadalje, zabilježena su još najmanje dva slučaja korištenja posebne male škrinje ili škrinjice - "ladule" za potrebe što boljeg čuvanja ne samo dragocjena skupine povlastica Kraljevstva ili "pravica" (iura), ili jednostavno isprava (litere), kako ih naziva najstariji popis "Regestum super literis već i drugih vrijednih isprava i povlastica. Tako imamo zabilježeno u zaključcima Hrvatskog sabora godine 1579., medu člancima od 25. veljače, da su građani grada Zagreba na Griču, predočili neku svoju povlasticu o sudovanju. Kako je ta povlastica išla na uštrb povlastica i sloboština Kraljevstva Slavonije, tj. Hrvatske, posebno povjerenstvo Sabora dobilo je dopuštenje i zadaću da potraži ispravu o sudovanju bana među povlasticama Kraljevstva, a da nakon toga povlastice vrati među "ostale povlastice Kraljevstva ... u škrinju Kraljevstva": "Quoniam vero cives civitatis huius Montisgraecensis Zagrabiensis iuxta deliberationem sechs regiae Maiestatis pênes quoddam 26 F. Šišić, Hrvatski saborski spisi, sv. IV, str. 412^113. 27 Isto, str. 588, "alfabetski indeks", s.v. "protonotari...". 28 Vidi bilj. 25. Usp. također i F. Šišić, Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, str. 8-9: "U prvi se kraj ta 'cista privilegiorum regni' stalno čuvala kod kaptola zagrebačkoga...". 16