ARHIVSKI VJESNIK 36. (ZAGREB, 1993.)

Strana - 168

S. Krivošić, Izvori za historijsku demografiju - djelomični brojčani i poimenični popisi stanovništva. Arh. vjesn., god. 36 (1993) str. 159-170 Ukupno kuća katolika ukupno stanovnika u 1 kući stanovnika ukupno odraslih stanovnika % odraslih broj bračnih parova u 1 kući bračnih parova broj članova na 1 brač. par 11569 88151 7,62 63298 71,8 17843 1,54 4,94 Primijenimo h prosječan broj stanovnika u jednoj kući od 7,62 na broj pravoslavnih kuća, dobit ćemo ukupno 14 205 pravoslavnih stanovnika, odnosno ukupno 102 356 stanovnika. U ukupnom broju bilo je 86,1% katolika i 13,9% pravoslavaca. U prosjeku na 100 kuća ide 154 obitelji. U župi Međurić bilo je 355 kuća sa 596 obitelji ili u prosjeku 168 obitelji na 100 kuća. U 102 kuće (28,7% od ukupnog broja) bilo je po 10 i više osoba, a najviše 24 osobe. c) Porezni popisi U skupinu poimeničnih popisa treba uvrstiti i porezne popise. Razrez poreza prvotno se obavljao po kmetskim selištima, pa takvi porezi imaju pretežno značenje zemljarine. Oko sredine XVIII. stoljeća porezni se sustav počeo mijenjati na zahtjev bečkog dvora uz otpor sabora. Sada podloga više nije veličina selišta već zemljišni prinos. Popisivali su se i ostali izvori prihoda. U isto je vrijeme uvedeno i oporezivanje svakog za rad sposobnoga muškarca u dobi od 15 i više godina. Razrez poreza tekao je u dva pravca. Utvrđena ukupna visina poreza se dijelila po županijama, a županijska kvota po vlastelinstvima. Županija određuje i ključ razrezivanja (clavis repartitionis), koji određuje idealni dio u kojem će svaki predmet snositi porezni teret. U drugom pravcu, komisijski se popisuju porezni obveznici s njihovim prihodima. O provedbi marijaterezijanskog popisa poreza 1754. godine opširno piše B. A. Krčelić u svojim »Annuama«. Pisac se naročito okomio na rad Ivana Bužana, blagajnika kraljevine: »Njegovi su kmetovi imah da plate jedva po 36 krajcara na godinu, neki čak po 15, a kmetovi drugih, koji su se nalazili u istim selima i bili jednako imućni, imah su da plate i po 3 forinte«.

21 Kad su obnovljene slavonske županije 1745. godine, naredne su godine i te županije - Požeška, Virovitička i Srijemska - trebale sudjelovati u plaćanju kraljevinskog poreza. Sačuvan je razrez poreza za Srijemsku županiju iz 1746. godine u iznosu od 28 065 forinti i 57 1/4 krajcara. Kućedomaćini (koji su poimence popisivani) svrstani su u tri skupine: imućni (bonus hospes), srednje imućni (mediocris hospes) i siromašni (infimae sortis hospes) 20 Z. Herkov, n. dj., I, str. 328-333. 21 B. A. Krčelić, Annuae ili historija 1748-1767. Izd. JAZU, Hrvatski latinisti, knj. 3. Zagreb 1952, 100. 168