ARHIVSKI VJESNIK 36. (ZAGREB, 1993.)

Strana - 159

S. Krivošić, Izvori za historijsku demografiju - djelomični brojčani i poimenični popisi stanovništva. Arh. vjesn., god. 36 (1993) str. 159-170 Stjepan Krivošić Gajnice 13 Zagreb IZVORI ZA HISTORIJSKU DEMOGRAFIJU - DJELOMIČNI BROJČANI I POIMENIČNI POPISI STANOVNIŠTVA UDK 930.253:314(497.5)"17" 314.148(497.5)"17" Izvorni znanstveni članak Sačuvane izvore za historijsku demografiju možemo svrstati u dvije velike skupine: a) starije matične knjige, b) brojčani i poimenični popisi stanovništva. O prvoj smo skupini raspravili u Arhivskom vjesniku, sv. 32. Ovdje raspravljamo o drugoj skupini. Drugu skupinu dijelimo na dvije poskupine: svjetovni i crkveni popisi. Svrha popisa određuje i njegov sadržaj. U tome se posebice razlikuju sadržaji crkvenih od svjetovnih popisa. Bez obzira na veću ili manju preciznost podataka, popis stanovništva koji je proveden 31. X. 1857. znači kamen međaš u popisivanju stanovništva na području današnje Republike Hrvatske. Sve što je na tom području učinjeno prije toga datuma, ograničene je obuhvatnosti i različitog sadržaja. Istraživanja ovih stanja i promjena predmet su historijske demografije. Izvore za historijsku demografiju možemo svrstati u dvije velike skupine: - starije matične knjige,

1 - brojčani i poimenični popisi stanovništva. Drugu skupinu dijelimo na dvije podskupine: brojčane i poimenične popise. Ove dvije podskupine imaju neke zajedničke značajke. Tako se nji1 S. Krivošić, Izvori za historijsku demografiju: starije matične knjige. Arhivski vjesnik, XXXII, Zagreb 1988. 159