ARHIVSKI VJESNIK 36. (ZAGREB, 1993.)

Strana - 147

F.H. Hye, Zur Geschichte des Staatswappens von Kroatien. Arh. vjesn., god. 36 (1993) str. 131-147 grba Slavonije, ali se nalazi i na novcu u Zagrebu za vrijeme Bele IV (1235— 1270) pa sve do Ludovika I (1342-1382) - na aversu, samo s jednim izuzetkom, prikazana je kuna u trku između dvije šestokrake srebrne zvijezde ili nekih drugih motiva. Na kraljevskom pečatu Matijaša Korvina iz 1464. prikazan je štit na kojem je kuna u skoku prema lijevo, za koji Lajos Bernát, kao i Zsuzsanna Bandi drže da je grb Slavonije. Tako je kuna istovremeno tradicionalno obilježje grba Slavonije, koji je Matijaš Korvin 1496. odobrio i potvrdio te zagrebačkih kovanica s natpisom "MONETA P(RO) SCLAVONIA". Isprava Vladislava Jagelovića čuva se u Hrvatskom državnom arhivu u škrinji "Nova cista privilegiorum regni Sclavoniae" iz 1643. godine. Na prednjoj strani škrinje nalaze se oba grba, Maksimilijanov grb Hrvatske i Vladislavov grb Slavonije, kao simboli s jednakim značenjem za kraljevstvo između Drave, Save i Une. Politički i teritorijalno postojala su dva kraljevstva. No Zagreb, koji se nalazi između Save i Drave, pripadao je, kao i 1496. godine, više puta Kraljevini Slavoniji, a ujedno je i glavni grad Hrvatske. Otuda i naziv "Moneta regis pro Sclavonia". Za vrijeme Rudolfa II. prijateljski egzistiraju oba grba i zajedno se nalaze na kraljevskom pečatu i novcu. Na pečatima Maksimilijana I. pa sve do Maksimilijana II. nema grba Slavonije. Isto tako i kralj Vladislav Jagelović zanemario je grb Hrvatske. Nije čak isključeno da je Maksimilijan I, nakon što je kralj Vladislav odobrio novac na kojemu je grb Slavonije, dao napraviti grb Hrvatske. Sažetak priredila Erna Perak 147