ARHIVSKI VJESNIK 36. (ZAGREB, 1993.)
Strana - 112
J. Barbarie, Neke odredbe Vinodolskog zakona... Arh. vjesn., god. 36 (1993) str. 99-116 tramo da je i ovako svrsishodno jer će poslužiti u daljem radu na kodificiranju našeg običajnog prava. Tko čovjeka rani mačem, kamenom ili drvetom, platit će 24 perpera: 8 knezu, 8 općini, 8 oštećenome. Ako počinitelj nema odakle platiti, izgubit će desnu ruku. Ako zbog tuče uslijedi smrt, počinitelj će platiti 100 perpera, od kojih knez dobija jednu trećinu, a pokojnikova žena, djeca ih rodbina, dakle nasljednici, ostale dvije trećine. Uz to će počinitelj biti prognan iz grada, a u nj se neće moći vratiti niti s odobrenjem pokojnikovih rođaka. A kad uhićeni kradljivac ne bude imao odakle platiti, ima biti obješen. - Tkogod neke stvari ukrade i bude uhićen, za svaku će stvar platiti 10 perpera i kaznu. A ako kradljivac bude pozvan na sud te se na zakonski određenom ročištu do večeri ne pojavi, bit će zbog te krađe osuđen. A ako tužitelj ne dođe na određeno ročište, gubi svoje pravo. Ako pak kradljivac, uhvaćen dvaput ih više puta u krađi, krađu nadoknadi i to se dokaže, ne može biti osuđen na očišćenje željezom. Sud će ipak o njemu voditi računa kao o kradljivcu. - Tko pokaže na čovjeka koji bi morao nositi željezo, zaklet će se da to nije učinio iz zloće. Kradljivac za odvjetnika ne može imati: oca, brata, gospodara koji bi branio sluge ili ukućane. - Ako nekoga u mjestu njegova boravka napadne zločinac i ushtjedne mu oteti stvari, pa zločinac bude ubijen ili ranjen, počinitelj neće platiti nikakvu kaznu, nego će ga općina štititi i braniti (ista je odredba ponovljena god. 1376). - Ako bi se koja žena bavila vračanjem, i to se dokaže, ne može se očistiti željezom 65 . Ako zbog vraćanja uslijedi smrt, neka se ona spali. - Tko bi nekoga, u prisustvu sudskog službenika ili drugoga čestita čovjeka, priječio da traži svoje stvari što su mu bile ukradene, taj neka bude kradljivac. - Ako je netko pozvan za svjedoka na sudu koji se vodi zbog nekog zločina, ima položiti prisegu da će govoriti istinu. Ako zakletvu ne bi htio položiti, platit će kaznu od 12 perpera. - Tko ukrade zelenje iz vrta ih grožđe iz vinograda, platit će tri perpera. Novčana će se kazna najprije podmiriti oštećenome, a onda knezu. - Ako netko bude ubijen, a osumnjičeni ubojica bude nijekao, i nitko dvobojem ne bi htio dokazati smrt dotičnoga čovjeka, općina će staviti osumnjičene na kušnju, i koliko ih se pronađe krivima za smrt onoga čovjeka, platit će kaznu kako je prije određeno 66 . Godine 1374. rapska općina preko svojih izaslanika traži od kralja Ludovika potvrdu svojih starih sloboda i povlastica i drugih običaja koji su dio starog prava općine rapske (spectantes... antiquo iuri). Između ostaloga traže slobodu da smiju podizati tužbu protiv krivaca iste općine, zločinaca itd., da smiju podizati građanske i krivične parnice itd. 67 Kraljica Elizabeta nalaže Rabljanima da se pokoravaju krčkom knezu Stjepanu kao svomu knezu, ali neka mu nipošto ne dopuste da uvodi nove običaje, posebno što se tiče nameta, kako Rab ne bi osiromašio 68 . Isti nalog upućen je i knezu Stjepanu. Kaže 65 O vračari v. Vinodolski zakon čl. 59. 66 CD III 366, 421-422. 67 CD XV 28, 42-43. 68 CD XVI 211, 259. 112
