ARHIVSKI VJESNIK 36. (ZAGREB, 1993.)

Strana - 104

J. Barbarie, Neke odredbe Vinodolskog zakona... Arh. vjesn., god.

36 (1993) str. 99-116 ako ih ima, a drugu polovicu srodnici. Ako ubojica bude uhićen, plaća sve sâm, a srodnici ne plaćaju ništa

14

. Netko se može opravdati od ubojstva prisegom pred 50 porotnika. Ako porotnika nema, sâm prisiže toliko puta koliko porotnika nedostaje

15

. Ako netko noću ubije razbojnika, jer ga nikako ne može uhvatiti i tužiti, neće odgovarati nikako

16

. U Zadru se godine 1275. vodi sudski postupak zbog dvostrukog ubojstva koje je bilo promišljeno, dolozno i kulpozno, no u korist ubojice išle su olakotne okolnosti, budući da su dvije obitelji bile već dulje vrijeme u svađi. Radoslav i Dačoj Draginić vode parnicu protiv Jurka Kačića koji je ubio Jurka i Ivana Draginića. Sud se ujedno bavi različitim drugim neprijateljstvima između tih dviju obitelji, kao što su grabež, paljenja i nanošenja drugih šteta što su prethodile ubojstvu, o čemu je sud vodio računa pri odmjeravanju kazne ubojici. Uz redovne suce suđenju prisustvuje i konsudac Pribinja, sin bribirskoga kneza Danijela, a postupak se vodio po nalogu zadarskoga kneza i primorskog bana Pavla Bribirskog. Presuda obuhvaća ove elemente: stranke ponajprije postižu nagodbu; nijedan sud ne može više progoniti Jurka Kačića zbog ovog ubojstva, jer je on dao zadovoljštinu isplativši 40 zlatnih romanata (bizáncija) Draginićima, o čemu su Draginići dužni svjedočiti na svakom sudu ako bi došlo do ponovnog postupka. Polovicu svote Jurko Kačić isplatit će do blagdana sv. Mihovila, a drugu polovicu do sljedećeg Božića. Ukoliko to prekrši, platit će 100 bizáncija sucima, a 100 protivnoj stranci

17

. O isplaćenoj kazni sačuvane su dvije namire, čime je ovaj slučaj ubojstva bio sudski okončan

18

. Iz te presude proizlazi da su se stranke imale na neki način sporazumjeti ili nagoditi. Pri tome osuđena stranka ima steći sigurnost da za isti zločin ne može više odgovarati pred nekim sudom. Tu joj sigurnost pružaju upravo tužitelji koji su parnicu pokrenuli i dobili. Zanimljivo je primijetiti kako je svota podijeljena: ona sva ide obitelji odnosno nasljednicima ubijenoga. Tek ako stranka ne izvrši presudu, onda jedan dio drastično povećane kazne ubojica ima dati sucima, a drugi dio rodbini. Knez Gilet u Požeškoj županiji daje zauvijek svom službeniku Hipolitu, bratu ubijenoga Peronija, kao naknadu za ubojstvo što ga je knez počinio slučajno, cijeli posjed Završje. Ako bi netko oduzeo Hipolitu taj posjed, knez Gilet i njegovi nasljednici dužni su dati Hipolitu i njegovim nasljednicima jedan drugi posjed iste veličine i kakvoće. Isprava je načinjena pred Požeškim kaptolom kao vjerodostojnim mjestom godine 1290. - Ovaj dakle slučaj ubojstva počinjenog slučajno, pretpostavlja neki sudski proces na kojemu je nehat dokazan, a Požeški se kaptol ovdje pojavljuje kao vjerodostojno mjesto u pravnoimovinskim pitanjima. Novac kao naknada za ubojstvo iz nehata ovdje se ne spominje. Pojavljuje se nepokretno i trajno dobro, posjed koji će nasljednici ubijenoga uživati od pokoljenja do pokoljenja

19

. Ondje čl. 31. Ondje čl. 68. Ondje čl. 71. CD VI 99, 111-112. CD VI 115, 128; 145, 159. CD VI 591, 702-703. 104